Poljska traži od Nemačke ratnu odštetu u iznosu od 1,3 triliona dolara

Poljska traži od Nemačke ratnu odštetu u iznosu od 1,3 triliona dolara

Najviši poljski političar rekao je u četvrtak da će vlada tražiti od Nemačke reparacije u iznosu od oko 1,3 triliona dolara za invaziju i okupaciju njegove zemlje u Drugom svetskom ratu.

Jaroslav Kačinjski, lider stranke Pravo i pravda, objavio je ogromnu tvrdnju nakon objavljivanja dugoočekivanog izveštaja o ceni koju je zemlja koštala godina okupacije nacističke Nemačke, pošto obeležava 83 godine od početka Drugog svetskog rata.

„Ne samo da smo pripremili izveštaj, već smo doneli i odluku o daljim koracima“, rekao je Kačinjski tokom predstavljanja izveštaja.

„Okrećemo se Nemačkoj da otvorimo pregovore o reparacijama“, rekao je Kačinjski i dodao da će to biti „dug i ne lak put“, ali „jednog dana će doneti uspeh“.

On je insistirao da će taj potez poslužiti „istinskom poljsko-nemačkom pomirenju“ koje će biti zasnovano na „istini“.

Tvrdio je da je nemačka privreda sposobna da plati račun.

Nemačka tvrdi da je kompenzacija isplaćena zemljama istočnog bloka u godinama nakon rata, dok su teritorije koje je Poljska izgubila na istoku kada su granice ponovo iscrtane bile nadoknađene nekim od nemačkih predratnih zemalja. Berlin ovu stvar naziva zatvorenim.

Poljska desničarska vlada tvrdi da zemlja koja je bila prva žrtva rata nije u potpunosti kompenzirala susedna Nemačka, koja je sada jedan od njenih glavnih partnera u Evropskoj uniji.

„Nemačka nikada nije odgovarala za svoje zločine protiv Poljske“, rekao je Kačinjski, tvrdeći da su mnogi Nemci koji su počinili ratne zločine živeli nekažnjeno u Nemačkoj posle rata.

Najviši lideri, uključujući Kačinjskog, koji je glavni kreator politike Poljske, i premijera Mateuša Moravjeckog prisustvovali su svečanom objavljivanju izveštaja u Kraljevskom zamku u Varšavi, obnovljenom od ratnih ruševina.

Objavljivanje trotomnog izveštaja bilo je u fokusu nacionalnih obeležavanja godišnjice rata koji je počeo 1. septembra 1939. bombardovanjem nacističke Nemačke i invazijom na Poljsku, nakon čega je usledilo više od pet godina brutalne okupacije.

Šef tima za izvještavanje, poslanik Arkadiusz Mularczik, rekao je da je nemoguće pripisati finansijsku vrijednost gubitku oko 5,2 miliona života za koje je okrivio njemačku okupaciju.

On je naveo gubitke za infrastrukturu, industriju, poljoprivredu, kulturu, deportacije u Nemačku na prinudni rad i napore da se poljska deca pretvore u Nemce.

Tim od više od 30 ekonomista, istoričara i drugih stručnjaka radio je na izveštaju od 2017. Ovo pitanje je stvorilo bilateralne tenzije.

Rat je bio „jedna od najstrašnijih tragedija u našoj istoriji“, rekao je predsednik Andžej Duda tokom ranih jutarnjih svečanosti na poluostrvu Vesterplat u blizini Gdanska, jednom od prvih mesta koje je napadnuto u nacističkoj invaziji.

„Ne samo zato što nam je uzeo slobodu, ne samo zato što nam je uzeo državu, već i zato što je ovaj rat značio milionske žrtve među građanima Poljske i nenadoknadive gubitke za našu domovinu i naš narod“, rekao je Duda.

U Nemačkoj, vladin zvaničnik za nemačko-poljsku saradnju, Ditmar Nietan, rekao je u saopštenju da 1. septembar „ostaje dan krivice i srama za Nemačku koji nas uvek iznova podseća da ne zaboravimo zločine koje je Nemačka počinila“ da su „najmračnije poglavlje u našoj istoriji“ i još uvek utiču na bilateralne odnose.

Pomirenje koje nude ljudi u Poljskoj je „osnova na kojoj možemo zajedno da gledamo u budućnost u ujedinjenoj Evropi“, rekao je Nietan.

Poljska vlada odbacuje deklaraciju tadašnjih komunističkih lidera te zemlje iz 1953. godine, pod pritiskom Sovjetskog Saveza, slažući se da neće postavljati dalje tvrdnje Nemačkoj.

Opozicioni poslanik Gžegož Shetina kaže da je izveštaj samo „igra u unutrašnjoj politici“ i insistira da Poljska treba da izgradi dobre odnose sa Berlinom.

U ratu je ubijeno oko 6 miliona građana Poljske, uključujući 3 miliona Jevreja. Neki od njih su bili žrtve sovjetske Crvene armije koja je izvršila invaziju sa istoka.