Sahrana poslednjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova biće u subotu

Sahrana poslednjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova biće u subotu

Sahrana poslednjeg lidera Sovjetskog Saveza Mihaila Gorbačova, koji je preminuo u utorak u Moskvi u 91. godini, biće održana u subotu, javile su ruske novinske agencije, pozivajući se na ćerku Gorbačova i portparola njegove fondacije.

Održaće se u čuvenoj Dvorani kolona u moskovskom Domu sindikata, prenele su agencije, na istom mestu gde je telo Josifa Staljina izloženo posle njegove smrti 1953. godine.

Služba će biti otvorena za javnost, a Gorbačov će potom biti sahranjen na moskovskom Novodevičjem groblju, prenela je novinska agencija TASS Vladimir Poljakov, sekretar za štampu Fondacije Gorbačov.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Kremlj uskoro odlučiti da li će Gorbačovu biti priređena državna sahrana.

Novinska agencija RIA je kasnije citirala Pavela Palaščenko, šefa za odnose sa medijima u Fondaciji Gorbačov, koji je rekao da će ceremoniju u Dvorani kolona organizovati protokolarna služba Putinove administracije.

„Nema informacija da li se ovo smatra državnom sahranom ili ne“, rekao je on za RIA.

Mnogi visoki političari, intelektualci, pesnici i članovi kraljevske porodice sahranjeni su na Novodevičjem groblju od njegovog osnivanja u 16. veku – među njima i Boris Jeljcin, prvi predsednik Rusije i Gorbačovljev politički rival.

To je takođe i počivalište Gorbačovljeve supruge Raise, koja je umrla 1999. Nikita Hruščov je jedini drugi sovjetski lider koji je tamo sahranjen, dok je većina ostalih položena pored zidina Kremlja na Crvenom trgu.

Kada je Jeljcin umro 2007. godine, sahranjen je uz pune državne počasti. Predsednik Vladimir Putin, njegov naslednik, proglasio je nacionalni dan žalosti.

TASS je preneo da je Peskov rekao da će Kremlj kasnije saopštiti da li će Putin prisustvovati sahrani.

Putin je ranije u sredu telegramom uputio saučešće Gorbačovljevim rođacima. Kremlj je pokojnog političara pozdravio kao izvanrednog globalnog državnika koji je pomogao u okončanju Hladnog rata, ali je u velikoj meri pogrešio u pogledu mogućnosti zbližavanja sa „krvožednim“ Zapadom.