Eksplozije potresaju područja pod ruskom kontrolom

Eksplozije potresaju područja pod ruskom kontrolom

Rusija je izvestila o novim ukrajinskim napadima bespilotnih letelica u petak uveče, dan nakon što su odjeknule eksplozije u blizini vojnih baza u delovima Ukrajine pod ruskom kontrolom i u samoj Rusiji, što je očigledan prikaz rastuće sposobnosti Kijeva da udari sredstva Moskve daleko od linije fronta, prenosi Rojters.

Najnoviji incidenti usledili su posle ogromnih eksplozija prošle nedelje u vazdušnoj bazi na Krimu koji je aneksirao Rusiju. U novoj proceni, zapadni zvaničnik je rekao da je incident učinio polovinu ruskih crnomorskih snaga pomorske avijacije beskorisnim u jednom udaru.

Ruske novinske agencije RIA i Tass, pozivajući se na lokalnog zvaničnika na Krimu, saopštile su da su ruske protivvazdušne snage bile u akciji u petak uveče u blizini luke Jevpatorija na zapadu Krima. Video koji je objavila ruska veb stranica pokazuje nešto što je izgledalo kao projektil zemlja-vazduh koji pogađa metu. Rojters nije mogao odmah da potvrdi istinitost snimka.

Tass je citirao lokalni zvaničnik koji je rekao da su ruske protivvazdušne snage oborile šest ukrajinskih dronova poslatih da napadnu grad Nova Kahovka, istočno od grada Hersona. Ukrajina kaže da je ponovno zauzimanje Hersona jedan od njenih glavnih prioriteta. Odvojeno, zvaničnik na Krimu je rekao da je tamošnja odbrana oborila neodređeni broj dronova iznad grada Sevastopolja.

„Ukrajinske oružane snage priredile su Ruse magičnom večeru“, rekao je Sergej Klan, član regionalnog saveta Hersona kojeg su raspustile ruske okupacione snage.

Prethodne noći prijavljeno je više eksplozija na Krimu – koji je Moskva zauzela 2014. – uključujući u blizini Sevastopolja, sedišta ruske Crnomorske flote, kao i u Kerču u blizini ogromnog mosta za Rusiju.

Unutar Rusije, dva sela su evakuisana nakon eksplozija na deponiji municije u Belgorodskoj pokrajini, više od 100 km od teritorije koju kontrolišu ukrajinske snage.

Kijev je uskratio zvanične komentare o incidentima na Krimu ili unutar Rusije, nagoveštavajući da iza njih stoji korišćenje oružja dugog dometa ili sabotaže.

Zapadni zvaničnik ukazao je u petak da su barem neki od incidenata ukrajinski napadi, rekavši da Kijev dosledno postiže „kinetičke efekte“ duboko iza ruskih linija.

Ogromne eksplozije 9. avgusta u ruskoj vazdušnoj bazi Saki na obali Krima izbacile su više od polovine borbenih aviona Crnomorske flote iz upotrebe, rekao je zvaničnik, u jednom od najskupljih napada u ratu.

Rusija je negirala da su avioni oštećeni u, kako je nazvala, nesrećom, iako su satelitske slike pokazale najmanje osam izgorelih ratnih aviona i nekoliko ogromnih kratera.

Moskva je ove nedelje smenila šefa Crnomorske flote.

Ukrajina se nada da njena očigledna novootkrivena sposobnost da pogodi ruske ciljeve iza linije fronta može da preokrene tok sukoba, poremeteći linije snabdevanja koje su Moskvi potrebne da podrži svoju okupaciju.

Visoki zvaničnik američke odbrane rekao je u petak da administracija američkog predsednika Džoa Bajdena priprema još jedan paket bezbednosne pomoći za Ukrajinu u vrednosti od 775 miliona dolara i koji sadrži dronove za nadzor i po prvi put vozila otporna na mine.

Od prošlog meseca, Ukrajina postavlja rakete koje je snabdevao Zapad za napad iza ruskih linija. Neke eksplozije prijavljene na Krimu i u Belgorodu bile su izvan dometa municije koju su zapadne zemlje do sada priznale da su slale.

Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je da su oko polovine incidenata na Krimu bili ukrajinski napadi neke vrste, a polovina nesreće uzrokovane lošim operacijama Rusije. Naglasio je da su napade izveli saboteri, a ne oružje dugog dometa, iako nije želeo da kaže da li Kijev sada ima ATACMS, verziju američkog HIMARS raketa većeg dometa koje je počeo da koristi u junu.

Zvaničnik, koji je odbio da bude imenovan, rekao je da se Ukrajina nadala da će njeni udari imati veći uticaj na smanjenje ruske artiljerijske moći, ali Moskva se prilagođava.

Ukrajina je takođe izdala strašna upozorenja o nuklearnoj elektrani na prvoj liniji, kompleksu Zaporožje, gde je rekla da veruje da Moskva planira „provokaciju velikih razmera“ kao opravdanje da se elektrana odvoji od ukrajinske električne mreže i poveže sa ruskom.

„Ako se ruska ucena radijacijom nastavi, ovo leto bi moglo da uđe u istoriju raznih evropskih naroda kao jedno od najtragičnijih svih vremena. Jer nijedna nuklearna elektrana nigde u svetu nema proceduru da teroristička država napravi nuklearnu elektrana u metu“, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u obraćanju u petak uveče.

Nastavljajući igru međusobnog okrivljavanja, ruski predsednik Vladimir Putin optužio je Ukrajinu da je granatirala kompleks, rizikujući nuklearnu katastrofu.

Operater ukrajinske nuklearne elektrane saopštio je u petak da sumnja da Moskva planira da prebaci elektranu u Zaporožju na rusku elektroenergetsku mrežu, što je složena operacija za koju Kijev kaže da bi mogla da izazove katastrofu.

Elektranu drže ruske trupe na obali rezervoara. Ukrajinske snage kontrolišu suprotnu obalu.

Moskva je odbacila međunarodne pozive da demilitarizuje fabriku, a Putin je u petak obnovio svoju optužbu da ju je Kijev granatirao u telefonskom razgovoru sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, navodi se u čitanju Kremlja.

Makronova kancelarija saopštila je da je Putin pristao na misiju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Zaporožju.

Hiljade ljudi su ubijene, a milioni prinuđeni da pobegnu otkako je Rusija započela svoju invaziju 24. februara, rekavši da ima za cilj da demilitarizuje Ukrajinu i zaštiti one koji govore ruski na onome što je Putin nazvao istorijskom ruskom zemljom.

Ukrajina i zapadne zemlje gledaju na to kao na osvajački rat čiji je cilj brisanje nacionalnog identiteta Ukrajine.