Pelosijeva poseta Tajvanu mogla bi da bude prelomna tačka za američko-kineske odnose

Pelosijeva poseta Tajvanu mogla bi da bude prelomna tačka za američko-kineske odnose

Ove nedelje su se pojavili izveštaji da će predsednica američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi posetiti region Tajvana jugoistočne Kine u avgustu. Ako se to dogodi, to će biti najviši nivo kontakta između američkih zvaničnika i separatističkih snaga na Tajvanu, što će odnose Vašingtona i Pekinga gurnuti na novi nivo.

Ovakvo saopštenje je bilo i ranije. Pelosi je ranije planirala putovanje na Tajvan u aprilu ove godine, ali je morala da otkaže nakon pozitivnog testiranja na COVID-19. Očekivalo se da će Pelosi krenuti dalje sa svojim putovanjem u neko drugo vreme, postavljajući teren za ovaj najnoviji razvoj događaja u američko-kineskoj sagi.

Pelosi je treći najviši zvaničnik u američkoj vladi. Ako se predsedniku Džou Bajdenu dogodi nešto što ga spreči da ispuni svoje dužnosti, ona je druga u redu za Belu kuću posle potpredsednice Kamale Haris. Zvanična poseta predsednika Predstavničkog doma regionu Tajvana predstavlja izuzetno visok nivo podrške takozvane vlade Tajvana od strane SAD.

Zato je Kina obećala „odlučne i snažne mere“ kao odgovor na ovaj razvoj događaja, ako do njega dođe. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Pelosijeva delegacija „imati ozbiljan negativan uticaj na političke temelje kinesko-američkih odnosa i poslati ozbiljno pogrešan signal separatističkim snagama za nezavisnost Tajvana“.

„Ako SAD insistiraju da idu pogrešnim putem, Kina će definitivno preduzeti odlučne i snažne mere da čvrsto odbrani svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet“, rekao je portparol ministarstva Džao Liđijan na konferenciji za novinare. „Sjedinjene Države moraju biti u potpunosti odgovorne za sve posledice izazvane ovim.

Međutim, kao i uvek, Peking nije stavio sve svoje karte na sto o tome kakav će biti njegov odgovor. Međutim, to svakako nije blef. Verujem, pre svega, da će Pelosi gotovo sigurno staviti sebe i svoju užu porodicu, uključujući njenog muža koji ima poslovne poslove na kineskom kontinentu, na listu sankcija. Takođe bi mogao biti značajan vojni odgovor.

Kineski zvaničnici su jasno stavili do znanja da je ponovno ujedinjenje Tajvana sa kopnom jedan od njihovih glavnih prioriteta. Takođe su više puta ponavljali da će se Peking boriti „po svaku cenu“ da spreči otcepljenje, kako je to rekao kineski državni savetnik i ministar odbrane Vei Fenghe na 19. Šangri-la dijalogu u Singapuru prošlog meseca.

Hu Siđin, uticajni kolumnista Global Timesa, dao je hrabar predlog o tome kako bi Peking mogao da se suprotstavi Pelosi. On je predložio da avioni Narodne oslobodilačke armije (PLA) „prate“ Pelosijev avion dok ulazi u vazdušni prostor ostrva. Značaj ovoga, rekao je on, „prevazišao bi Pelosijevu posetu. ” Čak je nastavio da veruje da je njegov predlog jedna od opcija koje Peking ima na stolu.

Ako Kina zaista uzvrati vojnom akcijom na ono što vidi kao pretnju svom nacionalnom suverenitetu, to povećava šanse za direktnu vojnu konfrontaciju između SAD i Kine. Za ogromnu većinu ljudi na ovom svetu koji vide izbegavanje uništenja naše vrste kao poželjno, ovo bi bio negativan razvoj događaja. SAD imaju isključivu odgovornost da to izbegnu.

Ali čak i ako Pelosi ponovo otkaže svoje putovanje zbog zdravog razuma ili još jednog napada COVID-19, SAD moraju dati svetu odgovore o svom zvaničnom stavu u vezi sa principom jedne Kine. Ona mora da napravi jasan izbor da li će poštovati svoje diplomatske obaveze prema Pekingu ili će nepromišljeno stajati iza „nezavisnosti Tajvana“. Ovo mora biti temeljnije i artikulisanije od govora državnog sekretara Antonija Blinkena o Kini ovog maja, gde je nekako govorio više od 44 minuta i nije rekao ništa.

Štaviše, takođe bih rekao da SAD moraju da odgovore na pitanja o koordinisanim naporima koje pokreću da potkopaju Peking dok istovremeno jačaju Tajpej. Jedan primer za to je kroz Evropski parlament, gde su političari koje podržava Vašington potkopali odnose EU i Kine zamrzavanjem Sveobuhvatnog sporazuma između EU i Kine o ulaganjima (CAI) i izdavanjem niza rezolucija koje ohrabruju „nezavisnost Tajvana“.

U stvari, potpredsednica Evropskog parlamenta Nikola Bir sastala se ove nedelje na Tajvanu sa regionalnim liderom Cai Ing-venom, što je kinesko ministarstvo spoljnih poslova preventivno osudilo kao kršenje političkih osnova odnosa EU i Kine.

Neki možda vide jedini verbalni odgovor Kine na ovu posetu kao predznak onoga što će doći (ili ne doći) za Nensi Pelosi – ali Evropski parlament i EU uopšte su pod velikim uticajem Vašingtona da bi bilo šta preduzeli da spreči opasnu eskalaciju.