Indija objašnjava zabranu izvoza pšenice

Indija objašnjava zabranu izvoza pšenice

Nju Delhi kaže da je uveo meru sprečavanja rasta domaćih cena hrane.

Indija je ove godine zaustavila izvoz pšenice kako bi zaustavila špekulacije na tržištu žitarica, rekao je ministar spoljnih poslova Subramanjam Džajšankar na međunarodnom bezbednosnom forumu GLOBSEC 2022 u Bratislavi, u Slovačkoj.

„Ove godine, pre nego što nas je vrućina jako pogodila, očekivalo se da ćemo imati značajan izvoz… Ali ono što smo videli bila je neka vrsta naleta na našu pšenicu. Tako je, na neki način, naša dobra volja iskorišćena za spekulacije. Tako da smo morali da uradimo nešto da to zaustavimo, jer je to uticalo i na nas kada su domaće cene porasle“, objasnio je on.

Indija obično izvozi u proseku 2-3 miliona tona pšenice godišnje, rekao je Jaishankar. Međutim, prošle godine je izvoz porastao na oko 7 miliona tona. Sada se, prema rečima ministra, sa tržišta istiskuju kupci sa niskim primanjima, dok veliki otkupljuju pšenicu i prave je zalihe za buduću prodaju po verovatno naduvanim cenama.

Od početka tekuće finansijske godine, Indija je izvezla pšenicu u oko 23 zemlje, učetvorostručivši obim isporuka u odnosu na isti period prošle godine.

„Dakle, izvoz zapravo raste i raste [ali] ne želimo da se isto desi pšenici, što se desilo sa [Covid-19] vakcinama – kada su bogati ljudi kupili vakcine, a siromašni prepušteni Bogu, “, rekao je Jaishankar.

Indija je zabranila svaki izvoz pšenice odmah 13. maja. Ministarstvo trgovine i industrije je objasnilo da je drastičan potez bio neophodan zbog „iznenadnog skoka globalnih cena pšenice usled mnogih faktora, usled čega je bezbednost hrane Indije, susednih i drugih ranjivih zemalja je u opasnosti.

Cene pšenice rastu na globalnom nivou, podstaknute pandemijom Covid-19, sukobom u Ukrajini i sankcijama Rusiji. Na ove dve zemlje otpada oko 30% svetskog izvoza pšenice, a potencijalni gubitak ovih zaliha, bilo zbog logističkih problema koji proističu iz sukoba, bilo zbog velikih sankcija Rusiji i protivmera Moskve, izaziva bojazan da bi se svet uskoro mogao suočiti sa hranom bez presedana. nesigurnost, pa čak i glad u siromašnijim nacijama.