Finska upoređuje odlaganje NATO-a sa „čistilištem“

Finska upoređuje odlaganje NATO-a sa „čistilištem“

Protivljenje Turske pretvorilo je proces pridruživanja NATO-u u „čistilište” za Finsku, požalio se u sredu ministar inostranih poslova te zemlje Peka Haavisto.

Pošto su ponude Helsinkija i susedne Švedske zastale već dve nedelje, Haavisto je izrazio nadu da bi najava o proširenju vojnog bloka predvođenog SAD ipak mogla da bude objavljena na njegovom zakazanom samitu u Madridu krajem juna.

Ostala je mogućnost da se Helsinki i Stokholm pridruže NATO-u do kraja 2022. godine, ali se takođe ne može isključiti scenario u kome se proces odugovlači, rekao je on novinarima.

Zbog stava turskih vlasti, Finska se našla u „nekoj vrsti čistilišta, za koju nismo bili spremni u ovom obliku“, priznao je Haavisto.

Finska i Švedska, koje su ostale van NATO-a tokom Hladnog rata, odlučile su da se pridruže bloku nakon ruske ofanzive u Ukrajini. Nordijske zemlje podnele su svoje aplikacije sredinom maja i nadale su se brzom pristupanju, nakon što su ih podržale SAD i većina drugih članica.

Međutim, Ankara je iznenada rekla da bi mogla da blokira ponude Finske i Švedske, optuživši te dve zemlje da su „kuće za goste terorističkih organizacija“ jer su domaćini pripadnicima kurdskih grupa koje su u Turskoj zabranjene.

Hrvatski predsednik je takođe izjavio da Zagreb treba da opstruiše njihove prijave osim ako se blok ne pozabavi navodnim pravnim progonom Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Za dodavanje nove članice u alijansu potreban je konsenzus svih država NATO-a.

Turska vlada predsednika Redžepa Tajipa Erdogana sada želi da Helsinki i Stokholm suzbijaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) i druge grupe koje smatra „terorističkim“, kao i da deportuju neke osumnjičene u Ankaru. Njegov drugi zahtev je da Švedska i Finska ukinu ograničenja trgovine oružjem sa Turskom.

Razgovori između strana su do sada bili bezuspešni, a Haavisto je na konferenciji za novinare u sredu rekao da ćemo „zajedno sa Švedskom uraditi domaći zadatak i pripremiti se za pitanja koja Turska ima“.

„Sada su nam potrebni jaki živci i upornost“ da nastavimo da tražimo načine da prevaziđemo ćorsokak, insistirao je finski ministar.