Moskva najavljuje novi pokušaj evakuacije fabrike Azovstal

Moskva najavljuje novi pokušaj evakuacije fabrike Azovstal

Ruska vojska najavila je novu jednostranu pauzu u svojoj operaciji u čeličani Azovstal u Mariupolju, obećavajući da će otvoriti humanitarne koridore za civile za koje se tvrdi da se nalaze u tom objektu tri dana zaredom. Čeličana ostaje poslednje uporište pod kontrolom ukrajinskih vojnika i pripadnika neonacističkog puka Azov u ​​gradu.

„U skladu sa odlukom rukovodstva Rusije, na osnovu humanih principa Oružanih snaga Rusije… otvorićemo humanitarni koridor sa teritorije čeličane Azovstal za evakuaciju civila (radnika, žena i dece), čije prisustvo u Kijev je ponovo preuzeo podzemne objekte fabrike“, navodi se u saopštenju vojske kasno u sredu.

Humanitarni koridor biće otvoren tri dana, od četvrtka do subote, svaki dan od 8 do 18 časova po moskovskom vremenu. Civili koji se evakuišu iz fabrike biće slobodni da idu bilo gde, ako žele da se evakuišu na teritorije pod ukrajinskom ili ruskom kontrolom. U nedelju je nekoliko stotina civila evakuisano iz bunkera u Azovstalu u humanitarnom naporu koji su pomogli Ujedinjene nacije i Međunarodni crveni krst.

Tokom protekla dva dana, međutim, u fabrici Azovstal su se pojačale borbe, što je izazvalo strahove da su ruske i donjecke trupe odlučile da konačno krenu u napad. Operaciju napada na postrojenje prekinuo je 21. aprila ruski predsednik Vladimir Putin, koji je umesto toga naredio blokadu fabrike.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objasnio je nagli porast borbi ranije tokom dana, rekavši da ruska vojska i njeni saveznici samo suzbijaju pokušaje opkoljenih jedinica da zauzmu bolje položaje usred humanitarnih pauza.

„Nema napada. Vidimo da se buktinje dešavaju kada militanti izađu da zauzmu položaje oružja. Ovi pokušaji se veoma brzo suzbijaju“, rekao je on.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da sprovede uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao od Ukrajine da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.