Berlin je pozvao da prestane sa slanjem oružja Ukrajini

Berlin je pozvao da prestane sa slanjem oružja Ukrajini

Nemačka bi trebalo da razmotri rizike širenja sukoba između Moskve i Kijeva izvan granica Ukrajine i guranja sveta u Treći svetski rat punog razmera, poručile su desetine nemačkih kulturnih ličnosti kancelaru Olafu Šolcu u otvorenom pismu pozivajući ga da prestane da šalje oružje Ukrajini.

Rizik da ruska vojna akcija u Ukrajini eskalira u „nuklearni sukob“ treba po svaku cenu izbeći, navele su koautorke pisma, objavljenog u nemačkom feminističkom časopisu Emma, izražavajući nadu da će Šolc „sećati [ njegov] početni položaj“ i „neće više isporučivati teško oružje Ukrajini, bilo direktno ili indirektno“. Umesto toga, Berlin bi trebalo da „učini sve“ da pomogne stranama da postignu prekid vatre „što je pre moguće“ i da pronađu „kompromis koji obe strane mogu da prihvate“.

„Isporuka velikih količina teškog naoružanja… mogla bi i samu Nemačku učiniti stranom u ratu. Ruski kontranapad bi tada mogao da izazove odgovor prema Ugovoru o NATO-u i [rezultuje] neposrednom opasnošću od svetskog rata“, upozorava se u pismu.

Koautori pisma, uključujući nemačke muzičare, umetnike i filmske stvaraoce, upozorili su da nastavak isporuke oružja ukrajinskim snagama rizikuje da započne „globalnu trku u naoružanju sa katastrofalnim posledicama“, uključujući globalno zdravlje i klimatske promene. Potpisali su ga, između ostalih, bivša potpredsednica Bundestaga Antje Volmer, koja je prethodno bila koautor još jednog sličnog pisma Šolcu, i Martin Valser, jedan od najistaknutijih autora u posleratnoj Nemačkoj i dobitnik Nagrada za mir Nemačke trgovine knjigama.

Koautori kažu da rusku vojnu akciju u Ukrajini smatraju „agresijom“, dodajući, međutim, da je čak i „legitiman otpor“ Ukrajinaca dostigao „nepodnošljivo neproporcionalan“ nivo, jer samo produžava patnje samih Ukrajinaca.

Bilo bi pogrešno misliti da bi odgovornost za potencijalni nuklearni sukob snosila samo strana koja bi ga pokrenula, ali ne i oni koji joj „otvoreno daju razlog“ za ovaj korak, navodi se u pismu. „Moralno obavezujuće norme su univerzalne prirode“, ističe se.

Apel, koji je od tada otvoren za saosećajne potpise, za samo dva sata podržalo je skoro 8.000.

Prošle nedelje, još jedno otvoreno pismo u kojem se Berlin poziva da prekine isporuke oružja Kijevu potpisala je grupa nemačkih političara i javnih ličnosti, koji su takođe upozorili Šolca na rizike da Nemačka i druge zemlje NATO-a postanu strane u sukobu i da rizikuju „druge veliki rat.”

Nemačka vlada do sada nije reagovala ni na jedno pismo.

Razvoj događaja dolazi u trenutku kada Berlin i dalje razmišlja o slanju 100 starih borbenih vozila pešadije Marder (IFV) u Ukrajinu. Ranije ove nedelje, nemačka vlada je navodno obećala brzu odluku o sporazumu, koji još uvek čeka na odobrenje vlasti, navodi Rojters.

Ranije u aprilu, Šolc je rekao da će Nemačka Kijevu slati samo „ispravno i razumno“ oružje, dodajući da nema planova za slanje „ofanzivnog“ oružja, poput tenkova, bez obzira na ponovljene ukrajinske zahteve. Njegov stav očigledno nije odgovarao ministru spoljnih poslova Analeni Berbok, koja je pozvala da se Kijevu pošalje više oružja, dodajući da „sada nije vreme za izgovore“.

Nemačka – zajedno sa ostalim članicama NATO-a – snabdeva Ukrajinu oružjem skoro od početka sukoba između Moskve i Kijeva. Iako se Berlin do sada uzdržavao od slanja teškog naoružanja Ukrajini, on je ukrajinskim snagama obezbedio hiljade protivtenkovskih projektila.

Rusija je napala svoju susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokoli uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljeni su tako da otcepljenim regionima daju poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.