Švedska traži odštetu od EU

Švedska traži odštetu od EU

Švedska traži kompenzaciju od Evropske unije za vojnu opremu koju je poslala Ukrajini u toku njenog sukoba sa Rusijom, izvestio je u sredu Švedski radio.

Stokholm je odobrio slanje vojnih zaliha u Ukrajinu u poslednja dva meseca. Krajem februara je dala zeleno svetlo za isporuku oko 135.000 obroka na terenu, 5.000 šlemova i 5.000 komada pancira, kao i oko 5.000 protivtenkovskih bacača granata Pansarskott 86 sa ramena.

Krajem marta, zemlja je odobrila isporuku još 5.000 komada protivtenkovskog oružja, kao i kompleta za deminiranje. Dve serije su imale procenjenu cenu od 413 miliona kruna (43,5 miliona dolara) i 205 miliona kruna (21,7 miliona dolara), respektivno.

Zemlja sada traži kompenzaciju od Evropske unije za svoje isporuke, tražeći 95 miliona kruna (10 miliona dolara) samo za seriju od 5.000 šlemova, preneo je magazin, napominjući da je ta suma znatno veća od stvarne cene „starih“ opreme. Ipak, malo je verovatno da će Stokholm profitirati od isporuka Ukrajine ako zaista uspe da dobije kompenzaciju od EU. Umesto toga, podrška Kijevu će verovatno izazvati troškove, sugeriše radio stanica.

Više evropskih zemalja – kao i Sjedinjene Države – obećale su podršku Kijevu usred njegovog sukoba sa Moskvom, šaljući oružje i raznovrsnu opremu za podršku ukrajinskim snagama. Neki zapadni lideri – poput britanskog premijera Borisa Džonsona i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borela – otvoreno su izjavili da žele da Rusija „bude poražena“ od Ukrajine na bojnom polju.

Moskva je pozvala zapadne nacije da ne „pumpaju” Ukrajinu oružjem, upozoravajući da bi to samo produžilo sukob i nanelo dodatnu štetu Ukrajini i njenom narodu.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da sprovede uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Protokol iz Minska uz posredništvo Nemačke i Francuske osmišljen je da otcepljenim regionima da poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao da se Ukrajina zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.