Zabrana izvoza palminog ulja iz Indonezije ostavlja globalne kupce bez plana B

Zabrana izvoza palminog ulja iz Indonezije ostavlja globalne kupce bez plana B

Globalni potrošači jestivog ulja nemaju drugog izbora osim da plate najviše dolara za zalihe nakon što je iznenađujuća zabrana izvoza palminog ulja iz Indonezije primorala kupce da traže alternative, koje su već bile u nedostatku zbog nepovoljnih vremenskih prilika i ruske invazije na Ukrajinu.

Potez najvećeg svetskog proizvođača palminog ulja da zabrani izvoz od četvrtka podići će cene svih glavnih jestivih ulja, uključujući palmino ulje, sojino, suncokretovo i repičino ulje, predviđaju posmatrači industrije. To će dodatno opteretiti potrošače osetljive na troškove u Aziji i Africi pogođenim višim cenama goriva i hrane.

„Odluka Indonezije utiče ne samo na dostupnost palminog ulja, već i na biljna ulja širom sveta“, rekao je za Rojters Džejms Fraj, predsednik konsultantske kompanije LMC ​​International.

Palmino ulje – koje se koristi u svemu, od kolača i masti za prženje do kozmetike i proizvoda za čišćenje – čini skoro 60% globalnih isporuka biljnog ulja, a najveći proizvođač Indonezija čini oko trećinu ukupnog izvoza biljnog ulja. Najavila je zabranu izvoza 22. aprila, do daljnjeg, u pokušaju da se uhvati u koštac s rastućim domaćim cijenama.

„Ovo se dešava kada su izvozne tonaže svih drugih glavnih ulja pod pritiskom: sojinog ulja zbog suša u Južnoj Americi; ulja repice zbog katastrofalnih useva kanole u ​​Kanadi; i suncokretovog ulja zbog rata Rusije protiv Ukrajine“, rekao je Fraj.

Cene biljnog ulja su već porasle za više od 50% u poslednjih šest meseci jer su faktori od nedostatka radne snage u Maleziji do suša u Argentini i Kanadi – najvećim izvoznicima sojinog i repičinog ulja – smanjili snabdevanje.

Kupci su se nadali da će veliki usev suncokreta od najvećeg izvoznika Ukrajine ublažiti tegobe, ali su isporuke iz Kijeva prestale zbog onoga što Rusija naziva „specijalnom operacijom“ u zemlji.

Ovo je navelo uvoznike da se oslanjaju na palmino ulje kako bi popunili jaz u snabdevanju sve dok indonezijska zabrana šoka nije donela „dvostruki udarac“ kupcima, rekao je Atul Čaturvedi, predsednik trgovinskog tela Indijskog udruženja rastvarača (SEA).

Uvoznici poput Indije, Bangladeša i Pakistana pokušaće da povećaju kupovinu palminog ulja iz Malezije, ali drugi najveći svetski proizvođač palminog ulja ne može da popuni prazninu koju je stvorila Indonezija, rekao je Čaturvedi.

Indonezija obično snabdeva skoro polovinu ukupnog indijskog uvoza palminog ulja, dok Pakistan i Bangladeš uvoze skoro 80% svog palminog ulja iz Indonezije.

„Niko ne može nadoknaditi gubitak indonežanskog palminog ulja. Svaka zemlja će patiti“, rekao je Rašid JanMohd, predsednik pakistanskog udruženja prerađivača jestivog ulja (PEORA).

U februaru su cene biljnih ulja skočile na rekordno visok nivo jer su bile poremećene isporuke suncokretovog ulja iz regiona Crnog mora.

Porast cena povećao je zahteve za obrtnim kapitalom za prerađivače nafte, koje su držale manje zalihe od uobičajenih u očekivanju povlačenja cena, rekao je diler sa globalnom trgovinskom firmom iz Mumbaja.

Umesto toga, sve cene nafte su dodatno porasle.

„Rafineri su uhvaćeni na pogrešnoj nozi. Sada ne mogu sebi priuštiti da čekaju nekoliko nedelja. Moraju da kupuju da bi pokrenuli pogone“, rekao je diler.

Kako je Indonezija dozvolila utovar do 28. aprila, zemlje potrošače imaće dovoljno zaliha za prvu polovinu maja, ali bi se mogle suočiti sa nestašicom u drugoj polovini, saopštila je rafinerija sa sedištem u Daki.

Rafinerije u Južnoj Aziji će samo polako puštati naftu na tržište jer znaju da su zalihe ograničene, rekao je on.

U Indiji, najvećem svetskom uvozniku biljnog ulja, cene palminog ulja porasle su za skoro 5% tokom vikenda pošto su cene u industriji u nestašicama u narednim mesecima. Cene su takođe porasle u Pakistanu i Bangladešu.