UN odbijaju da podrže tvrdnju Ukrajine o „genocidu”

UN odbijaju da podrže tvrdnju Ukrajine o „genocidu”

UN su odbile da podrže optužbe Kijeva i Vašingtona da su akcije Rusije tokom njene vojne ofanzive na Ukrajinu bile genocid.

Ravina Šamdasani, portparol visokog komesara UN-a za ljudska prava (OHCHR), obratili su se u petak povodom ovog pitanja.

„Ne, nismo dokumentovali obrasce koji bi mogli da dovedu do [genocida]“, odgovorila je ona.

Šamdasani je istakao da postoji „mnogo od ovih pravnih kvalifikacija – zločini protiv čovečnosti i genocid – na kraju dana bi trebalo da utvrdi sud“.

Prema sopstvenoj definiciji UN, „genocid“ uključuje „dela počinjena sa namerom da se uništi, u celini ili delimično, nacionalna, etnička, rasna ili verska grupa“.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Moskvu za „genocid” nakon događaja u kijevskom predgrađu Buča, gde su 1. aprila otkrivena brojna tela sa znacima pogubljenja, ubrzo nakon povlačenja ruskih trupa iz tog područja.

Rusija, koja insistira na tome da ne gađa civilno stanovništvo u Ukrajini i pogađa samo vojne ciljeve, odbacila je tu tvrdnju i zauzvrat okrivila Kijev da je organizovao nameštenu provokaciju kako bi okaljao svoje snage.

Međutim, američki predsednik Džo Bajden odlučio je da sledi vođstvo Zelenskog i takođe je optužio Moskvu za „genocid“ i da „pokušava da izbriše ideju da je čak i Ukrajinac“.

Bivši ministar spoljnih poslova Kijeva Pavel Klimkin je 2018. godine priznao da u Rusiji živi 3 miliona Ukrajinaca.

Oštri komentari su podigli obrve u Vašingtonu, a NBC je izvestio da američke obaveštajne agencije nisu imale informacije koje bi podržale Bajdenovu tvrdnju. Dvojica zvaničnika Stejt departmenta su se takođe požalila emiteru da su predsednikove reči „otežale agenciji da kredibilno radi svoj posao“ jer je na resoru da formalno utvrdi ratne zločine.

Rusija je napala susednu državu krajem februara, nakon neuspeha Ukrajine da primeni uslove sporazuma iz Minska, prvi put potpisanih 2014, i konačnog priznanja Donbas republika Donjecka i Luganska od strane Moskve. Nemački i francuski posrednički protokoli su osmišljeni da daju otcepljenim regionima poseban status u okviru ukrajinske države.

Kremlj je od tada zahtevao od Ukrajine da se zvanično proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti vojnom bloku NATO-a koji predvode SAD. Kijev insistira da je ruska ofanziva bila potpuno ničim izazvana i demantovao je tvrdnje da je planirao da silom povrati dve republike.