Kosovo traži stalnu američku bazu, članstvo u NATO-u

Kosovo traži stalnu američku bazu, članstvo u NATO-u

Kosovo je najavilo da će tražiti od Vašingtona da uspostavi stalnu vojnu bazu na svojoj teritoriji, pozivajući SAD i njihove saveznike da prihvate nastojanja Prištine za pridruživanje NATO-u. Trenutno, četiri člana vojnog bloka predvođenog SAD i dalje odbijaju da priznaju Kosovo kao nezavisnu državu.
U objavi na društvenim mrežama u nedelju, kosovski ministar odbrane Armend Mehaj je tvrdio da je Prištini „neposredno potrebno ubrzano članstvo u NATO-u i uspostavljanje stalne baze američkih snaga“ s obzirom na tekući vojni sukob između Rusije i Ukrajine.
Pozivajući se na „specijalnu vojnu operaciju“ Kremlja kao na „vojnu agresiju“, Mehaj je rekao da je stalno raspoređivanje američkih snaga neophodno da bi se „garantovao mir, bezbednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu i šire“.
„Republika Kosovo i njeni građani, dokazali smo, da smo dostojni borci u odbrani evroatlantskih vrednosti slobode, mira i demokratije, vrednosti na kojima stoji NATO i njegove misije“, napisao je Mehaj.
Ministar odbrane je rekao da je sada vreme da to učine one zemlje članice NATO-a koje do sada nisu želele da priznaju Kosovo, a to su Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija. „Ne oklevajte više!“ pisao je Mehaj.
Nešto više od 50 odsto država članica UN priznalo je Kosovo, koje je uz podršku Zapada 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije. Srbija, Rusija, Kina, Argentina, Brazil, Indija, Indonezija, Meksiko i Južna Afrika, između ostalih zemalja, i dalje ga smatraju otcepljenim regionom Srbije.
Davne 1999. godine, NATO je pokrenuo 78-dnevnu kampanju bombardovanja u bivšoj Jugoslaviji, navodno da bi zaštitio civile od zločina srpskih trupa tokom pobune etničkih Albanaca na Kosovu. Međutim, kampanja kodnog naziva „Operacija savezničke snage“ dovela je do velikih civilnih žrtava i raseljenja oko 200.000 etničkih Srba sa Kosova. Desetine škola i preko 20 bolnica uništeno je u „humanitarnoj intervenciji“, a oštećeno je oko 40.000 domova.