Soroš poredi ukrajinski sukob sa opsadom grada koji drže nacisti

Soroš poredi ukrajinski sukob sa opsadom grada koji drže nacisti

Činilo se da milijarder uporedi rusku vojnu operaciju u Ukrajini sa opsadom Budimpešte 1944.

Činilo se da je milijarder investitor i veliki politički donator Džordž Soroš nehotice povukao paralele između nacista i moderne ukrajinske vojske u postu na blogu, u kojem je uporedio trenutni sukob sa opsadom Budimpešte koju su držali nacisti 1944. od strane sovjetske vojske.
U postu objavljenom na njegovoj veb stranici u subotu, Soroš je pozvao svet da „stane uz Ukrajinu, kao što je uz nas“ pre nego što otkrije očigledne sličnosti između ruske vojne akcije u Ukrajini i opsade Budimpešte, koja je tada bila pod kontrolom nacista. grada, od strane sovjetskih snaga.
„Hrabri Ukrajinci su sada na prvoj liniji fronta i rizikuju svoje živote u napadu koji me podseća na opsadu Budimpešte 1944. i opsadu Sarajeva 1993. godine“, primetio je milijarder.
Poruka se takođe pojavila na Soroševom Tviter nalogu, ali je kasnije uklonjena nakon što su neki od korisnika ukazali na neobične paralele. Post na blogu je i dalje dostupan na Soroševom sajtu od ponedeljka ujutru.
„Važno je da i transatlantski savez (SAD, Kanada, Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo), ali i druge nacije učine sve što je u njihovoj moći da podrže Ukrajinu u njenom vremenu egzistencijalne opasnosti“, Fondacije za otvoreno društvo napisao je osnivač, optužujući ruskog predsednika Vladimira Putina da je naredio „direktan napad na suverenitet svih država koje su nekada bile u Sovjetskom Savezu i šire“.
Opsada Budimpešte 1944. dovela je do toga da je mađarski grad, u to vreme okupiran od strane nacističke vojske, bio okružen sovjetskim trupama mesecima iscrpljujućih borbi od kuće do kuće. Soroš, tada 14-godišnji i jevrejskog porekla, kasnije je tvrdio da je uspeo da preživi nacističku okupaciju svog grada samo zato što je njegova porodica uspela da dobije hrišćanske lične karte.
Naredivši „specijalnu vojnu operaciju“ u Donbasu, ruski predsednik Vladimir Putin opisao je misiju Rusije u toj zemlji kao „denacizaciju“ i „demilitarizaciju“. O ukrajinskoj vojsci se naširoko izveštava, uključujući i zapadni mediji, da uključuje krajnje desničarske „dobrovoljce“ kao što je bataljon Azov, koji su više puta viđeni kako nose nacističke regalije.
Fejsbuk je prošle nedelje poništio svoju zabranu hvaljenja paravojnih snaga krajnje desnice iz 2019. koje su sada u sastavu Nacionalne garde Ukrajine. Gigant društvenih medija je, međutim, rekao da će bataljonu i dalje biti zabranjeno da objavljuje ili regrutuje na Fejsbuku.
Dok je Kremlj optužio Kijev da je izvršio genocid nad stanovništvom Donbasa, Kijev se suprotstavio toj tvrdnji, insistirajući da je Rusija to iskoristila kao lažni izgovor za pokretanje vojne ofanzive. U žalbi Međunarodnom sudu pravde u nedelju, Ukrajina je optužila Rusiju za „planiranje dela genocida“ nad Ukrajincima. Nije pružio bilo kakve konkretne dokaze o navodnom ratnom zločinu.