Zastoj Srbije u pristupanju EU mogao bi da iskomplikuje kandidaturu Ukrajine za članstvo jer države prijateljske prema Zapadnom Balkanu nastoje da održe geografsku ravnotežu i isti tretman kod proširenja, piše briselski Juronjuz.
Ukrajina je prethodnih nedelja napredovala na putu ka članstvu otvorivši dva od šest pregovaračkih klastera ali se i dalje suočava sa otporom ubrzanju procesa od strane nekih u EU. Sada se ta zemlja sreće sa još jednom komplikacijom – Srbijom, piše briselski Juronjuz.
Napredak Ukrajine u otvranju većeg broja klastera postao je moguć nakon poraza Viktora Orbana na izborima u aprilu i novi mađarski premijer Peter Mađar složio se sa otvaranjem klastera o vladavini prava i spoljnoj politici.
Istovremeno se Budimpešta oduprla pritisku da se otvori svih šest klastera odjednom preferirajući postepeni pristup kako bi stvar lakše prošla u javnosti nakon godina antiukrajinske propagande za vreme Orbana.
Međutim, napredovanje Kijeva u procesu pristupanja pod rastućim je pritiskom članica EU koje se zalažu za napredak u proširenju na Zapadnom Balkanu, a posebno za prijem Srbije u blok.
„Tanka je linija između tvrdnje da sve zemlje kandidate treba tretirati isto i početka povezivanja napretka jednog geografskog područja sa drugim“, rekao je za Juronjuz jedan diplomata EU uz uslov anonimnosti.
Ranije ovog meseca Evropska komisija ponovo se izjasnila za otvaranje klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast) u pregovorima sa Srbijom, koja ne napreduje u procesu pristupanja od decembra 2021, i ponovo se osam članica tome usprotivilo.
Prema onima koji se protive, rezultati Srbije u vladavini prava nisu ispunili stnadarde EU i zemlja je pokazala malo usklađenosti sa sankcijama protiv Rusije održavajući dvosmisleni odnos sa Moskvom.
S druge strane, Komisija pod pritiskom Francuske, Španije i Prijatelja Zapadnog Balakana tvrdi da je Srbija već ostvarila značajan napredak u nizu reformi koji opravdava napredovanje u procesu pristupanja.
Grupa Prijatelji Zapadnog Balkana uključuje Italiju, Grčku, Slovačku, Austriju, Češku, Hrvatsku i Sloveniju.
Napredak prema članstvu u EU drugih sa Zapadnog Balkana, gde se Crna Gora i Albanija smatraju sledećim za priključenje bloku, stvara pritisak na vladu Srbije da objasni njenim građanima zašto zemlja stoji na putu ka EU.
Istovremeno se Srbija smatra najuticajnijom zemljom u regionu, sa najviše stanovnika i najvećom ekonomijom.
U međuvremenu većina iz grupe Prijatelji Zapadnog Balkana, sa izuzetkom Hrvatske, tvrdi da geopolitička razmatranja stvaraju dvostruke standarde – za Srbiju sa jedne i Ukrajinu sa druge strane.
„Postoji bojazan da bi Prijatelji Zapadnog Balkana mogli da povežu proces pristupanja Ukrajine i Moldavije sa otvaranjem klastera 3 Srbiji“, rekao je drugi diplomata EU za Juronjuz.
„Kretanje na jednom frontu stvara pritisak da se kreće i na drugom“, dodao je taj diplomata.
Članice EU inače se uglavnom slažu da proširenje najbolje funkcioniše kada se politika skloni s puta i dozvoli da se nastavi tehnički deo.
