Odluka Interpola da Srbiji ne izruči šestoro novosadskih aktivista koji se već 16 meseci nalaze u egzilu u inostranstvu, nakon što je protiv njih pokrenut postupak mogla bi da utiče i na buduću saradnju.
To smatra bivši premijer Srbije Zoran Živković.
On za Danas ocenjuje da ćeInterpol ubuduće biti oprezniji u komunikaciji sa srpskom policijom.
„Sigurno je evidentirano da je iz Srbije upućen Interpolu zahtev koji predstavlja kršenje ljudskih prava, a to podrazumeva i nezakonito ponašanje. Zbog toga će Interpol imati mnogo više opreznosti u saradnji sa srpskom policijom“, zaključuje Živković.
Interpol je odbio zahtev Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije da ih izruči uz obrazloženje da je reč o slučaju političkog krivičnog progona. Članom 3 Statuta Interpola propisano je da Organizacija ne sme da učestvuje u aktivnostima ili intervencijama političkog, vojnog, verskog ili rasnog karaktera.
Prema navodima odbrane aktivista, Srbija je Interpolu dostavila dokumentaciju u vezi sa slučajem šestoro novosadskih aktivista i studenata koji se nalaze u egzilu, tražeći međunarodnu potragu za njima. Jedan od njihovih branilaca, advokat Željko Kočić, kaže za Danas da je Interpol nakon analize dostavljene dokumentacije zaključio da predmet ima političku prirodu, zbog čega je odbio da postupa po zahtevu Srbije.
„Republici Srbiji je onemogućeno da koristi bilo koje kanale Interpola vezano za ova lica, u smislu provere, adrese, kretanja, procesuiranja i slično“, kaže Kočić.
On objašnjava da je Viši sud u Novom Sadu svim braniocima aktivista dostavio izveštaj Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije u kom su preneti delovi pomenute odluke Interpola. Kočić ocenjuje da je odluka ove međunarodne organizacije značajna jer, kako navodi, predstavlja potvrdu da se u ovom slučaju ne radi o klasičnom krivičnom postupku, već o postupku sa političkom pozadinom.
„Mi ćemo dodatno ukazivati sudu da se radi o političkom krivičnom delu i insistirati na ukidanju pritvora i poternice u Republici Srbiji, a u krajnjoj liniji i na donošenju oslobađajuće presude za svih 12 aktivista i studenata“, zaključuje on.
Slučaj protiv dvanaestoro novosadskih aktivista i studenata počeo je nakon objavljivanja privatnog razgovora uoči protesta 15. marta 2025. godine, na osnovu kog im je stavljeno na teret pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Dok je šestoro njih uhapšeno i provelo gotovo osam meseci u pritvoru, drugih šestoro se od tada nalazi van Srbije, gde žive u egzilu. Postupak protiv svih 12 se vodi pred Višim sudom u Novom Sadu.
Aktivistkinja u egzilu, Doroteja Antić, kaže za Danas da se u obrazloženju navodi da je Interpol razmotrio sve relevantne elemente slučaja, ali da je na kraju odbio zahtev srpske policije.
„U obrazloženju piše da je Interpol ispitao sve relevantne elemente, ali je na kraju odbio zahtev naše policije i režima, s tim da za nama i daljeostaje nacionalna poternica na snazi“, kaže Antić.
Ona smatra da odluka Interpola predstavlja dodatnu potvrdu njihovih tvrdnji da je postupak protiv njih politički motivisan, a ne zasnovan na stvarnoj krivičnoj odgovornosti.
„Konstantno se pominje da se protiv nas vodi krivični postupak u Novom Sadu. Iako je on u toku i nama se sudi u odsustvu, besmisleno je govoriti o bilo kakvoj pravnoj krivici ili legitimnom sudskom postupku, zato što u samom suđenju ne postoji nijedan dokaz koji može da se iskoristi. Cilj režima je vrlo jasan, a to je da se grupa aktivista skloni sa ulice i da se njihovo delanje u Srbiji onemogući“, objašnjava Antić.
Govoreći o životu u egzilu, ona navodi da svakodnevica izgleda drugačije nego što ljudi možda očekuju, aktivisti rade, studiraju i pokušavaju da nastave život, ali postupak koji se protiv njih vodi i dalje određuje njihove planove za budućnost.
„Nećemo dozvoliti da nam sudski postupak upropasti budućnost. Nastavićemo da se borimo protiv toga, a do tada smo pronašli načine da budemo bezbedni i funkcionišemo. U inostranstvu se, nažalost, osećamo sigurnije nego u Srbiji“, kaže Antić.
