Porphyrion, nazvan po kralju divova iz grčke mitologije, otkriven je 2024. godine kada su istraživači uhvatili radio signale iz mlazova koje ispaljuje crna rupa u centru galaksije. Ovi mlazovi su se protezali neverovatnih 23 miliona svetlosnih godina, što je otprilike udaljenost od 140 Mlečnih puteva poređanih jedan do drugog. Ovo otkriće je pokazalo da su male i velike stvari u svemiru duboko povezane.
Astronom Martijn Oei sa Univerziteta u Lejdenu i Kalteku, koji je bio vodeći autor istraživanja, istakao je da bi, kada bi se mlazovi smanjili na veličinu Zemlje, crna rupa imala veličinu od 0,2 milimetra. Ovi ogromni mlazovi su kao da je jedna ameba mogla da generiše moćni izvor energije veličine cele Zemlje. Mlazovi su poznati kao „galaktički režnjevi“ i predstavljaju strukture visokoenergetskog plazma i gasa koje se protežu daleko izvan vidljivog diska galaksije.
Kada je otkriven, Porphyrion je postao najveća poznata struktura galaktičkog porekla u svemiru. U međuvremenu, otkrivena je još jedna radio galaksija, TXS 0033+252, koja se proteže 26 miliona svetlosnih godina, čime je preuzela titulu. Porphyrion je prethodno zamenio drugu strukturu, Alcyoneus, koja se nalazi na udaljenosti od 3 milijarde svetlosnih godina.
Obe strukture su otkrivene zahvaljujući LOw Frequency ARray (LOFAR) u Evropi, mreži od oko 20.000 radio antena raspoređenih na 52 lokacije. Njihova otkrića pružaju nove uvide u evoluciju i rast galaksija u ranom svemiru, kao i razumevanje međugalaktičkog medija. Ipak, još uvek ne znamo mnogo o ovim ogromnim radio galaksijama.
Mlazovi Alcyoneusa i Porphyriona predstavljaju nekoliko izazova. Prvi izazov je da crna rupa mora kontinuirano da se hrani kako bi generisala tako velike mlazove, što zahteva ogromne rezerve materijala tokom milijardu godina. Drugi izazov je dužina mlazova; tim je istraživao 7,5 milijardi godina unazad da bi video Porphyrion, kada je međugalaktički prostor bio gušći nego danas.
Kako su mlazovi Alcyoneusa i Porphyriona ostali stabilni na tako velikim udaljenostima u prostoru-vremenu ostaje misterija. Ova otkrića mogu nam pružiti tragove o strukturi svemira. Struktura poznata kao kosmička mreža, koja se proteže kroz svaku epohu prostora-vremena, sastoji se od tamne materije koja gravitaciono okuplja galaksije.
Dužina mlazova Porphyriona, prema proračunima tima, iznosi oko 66 procenata radijusa praznine u kojoj se Porphyrion nalazio. Ova otkrića sugerišu da bi ovi mega-mlazovi mogli igrati ulogu u oblikovanju kosmičke mreže. Istraživači veruju da bi mogli biti odgovorni za visoke temperature u prazninama i magnetska polja koja se tamo nalaze.
Iako su mlazovi galaksija sa ogromnim mlazovima verovatno češći nego što mislimo, njihovo posmatranje postaje teže kako rastu. Očekuje se da će poboljšanje instrumenata u narednim godinama omogućiti otkrivanje još više galaksija sa velikim mlazovima.
