Ruski rat protiv Ukrajine i nepoštovanje međunarodnog prava od strane SAD pod predsednikom Trampom izazvali su zabrinutost među Evropljanima. Nemački kancelar Fridrih Merc je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji izjavio da je svet koji je uspostavljen posle Drugog svetskog rata došao do svog kraja. Ove promene su izazvale šok i preispitivanje postojećih međunarodnih odnosa.
Bivši singapurski diplomata Bilahari Kausikan naglašava da su konkurencija i sukob neizbežni u međunarodnim odnosima. On smatra da su Evropljani predugo verovali u stabilnost i mir, dok su u Aziji svesni surove realnosti. Ova razlika u percepciji stvara tenzije i nesigurnost u globalnoj politici.
Mark Sakser, politikolog iz Fondacije Fridrih Ebert, objašnjava da su različita istorijska iskustva uzrok razlika između Evrope i Azije. Dok je Evropa uživala u zaštiti SAD, Azija se suočavala sa drugačijim izazovima. Sakser smatra da je povratak SAD na staru ulogu nemoguć i da je unipolarni trenutak prošao.
Tomas Klajne-Brokhof iz Društva za spoljnu politiku vidi SAD kao nosioce imperijalnog projekta, koji teže uspostavljanju hegemonijalnog sveta. On naglašava da SAD, Kina i Rusija podrivaju međunarodno pravo i multilateralne institucije. Ova situacija vodi ka svetu u kojem jači trijumfuje nad pravom.
S obzirom na trenutne globalne izazove, Klajne-Brokhof ukazuje na tri moguće reakcije. Japan, suočen sa rastućom Kinom, mora da produbi saradnju sa SAD. Evropa teži samosnaženju, dok se srednje sile okupljaju u novim formacijama kako bi se suočile sa promenama.
Sakser predlaže pragmatičan pristup koji uključuje sve države, ne samo velike sile. On naglašava važnost partnerstava koja se fokusiraju na zajedničke interese, a ne na ideološke razlike. Ovaj pristup može pomoći u rešavanju globalnih izazova bez vraćanja na blokovske podele.
