Evropske socijaldemokrate traže od institucija Unije da razmotre pojedinačne sankcije protiv onih koji krše ljudska prava u Srbiji

Evropske socijaldemokrate traže od institucija Unije da razmotre pojedinačne sankcije protiv onih koji krše ljudska prava u Srbiji

„Prijatelji Zapadnog Balkana“, mreža koja okuplja predstavnike evropskih socijaldemokratskih partija, fondacije i organizacije civinog društva, podržali su zahteve studenata i građana koji mesecima protestuju u Srbiji. Zatražili su od vlasti u Srbiji da osiguraju bezbednost svih učesnika mirnih protesta i da odmah puste iz pritvora sve političke zatvorenike, dok evropske institucije pozivaju da se više ne odnose prema Aleksandru Vučiću kao nekome ko obezbeđuje stabinost u regionu, kao i da razmotre mogućnost uvođenja pojedinačnih sankcija protiv političkih aktera koji krše ljudska prava u Srbiji.

„Prijatelji Zapadnog Balkana“ pružaju podršku studentima i građanima u Srbiji i izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog pojava u sistemu na koje ukazuju protesti, a odnose se na nazadovanje u demokratiji i ostvarivanju građanskih prava i sloboda u Srbiji, na endemsku korupciju, propadanje državnih institucija, kao i probleme u transparetnost finansija i rada institucija, posebno kada su u pitanju infrastrukturi projekti.

Osuđuju svaki akt nasilja i upotrebu ilegalnog oružja protiv mirnih demonstranata, pažljivo prate razvoj događaja u vezi sa uhapšenim učesnicima demonstracija i pravnim procesima koji se vode protiv njih, a žale što je vlast propustila priliku da izađe u susret zahtevima studenata i građana.

Poručuju da su studentski zahtevi legitimni i stavljaju ih u ravan sa demokratskim promenama i reformama u oblasti vladavine prave koje se od Srbije očekuju na njenom putu evropskih integracija.

Prijatelji Zapadnog Balkana pozivaju vlasti u Srbiji da osiguraju zaštitu i bezbednost svih učesnika u legitimnim mirnim protestima, da odmah puste iz pritvora sve političke zatvorenike i obezbede pravične uslove u postupku koji se vodi protiv njih.

Od vlasti Srbije zahtevaju i da sprovede nezavisnu i efikasnu istragu o korišćenju ilegalnog oružja protiv demonstranata, kao i da  zaustavi zloupotrebu ličnih podataka iz javnih registara u odmazdi protiv mirnih učesnika protesta.

Takođe traže da se garantuje autonomiju univerziteta ponovnim uspostavljanjem zakonskog finansiranja i isplaćivanja plata zaposlenim, zaštitu akadmskih sloboda i uloge univerziteta kao stuba demokratije i kritičkog mišljenja.

Zahtevaju i hitnu primenu preporuka ODIHR misije sa izbore iz 2023. i dijalog sa opozicijom i civilnim društvom koji bi pomogao obezbeđivanju poštenih parlamentarnih izbora kao načina izlaska iz krize.

Od vlasti se traži i da prestane da koristi pravosuđe i pravni poredak kao mehanizam represije prema civilnom društvu, da proceuisra sve osobe koje su fizički napadale ili podsticale na nasilje prema učesnicima demonstracija.

Prijatelji Zapadnog Balkana od Evropske komisije i zemalja članica traže da pokaže srpskom studentskom pokretu da EU institucije zaista stoje iza demokratije ljudksih prava i slobodnih izbora, kao i da prestanu da se odnose  prema Vučiću kao prema uticajnom faktoru stabilinosti u celom regionu.

Od evropskih instiitucija takođe zahteva da ne daju prednost ekonomskih i dogovorima u vezi sa migracijama u odnosu na dugoročnu demokratsku reformu u Srbiji koja je neophodna za uspešne evropske integracije.

Prijatelji Balkana traže od evrospkih instituaijca da razmotri uvođenje političkih posledica zbog kršenja dogovorenog i „prelaska crvenih linija koje su tim dogovorima zacrtane“, kao i kao i kršenja obećenog. Predlažu i da se istraže mogućnosti pojedinačnih sankcija kao mera da se kazne politički akteri u Srbiji koji krše osnovna ljudska prava.

Prijatelji Zapadnog Balkana su mreža koja okuplja poslanike nacionalnih i Evropskog parlamenta, predstavnike političkih partija socijaldemokratske orijentacija, fondacije i organizacije civilnog društva. Svoj sedmi sastanak održan u Ljubljani 16.maja posvetili su situaciji u Srbiji. U saopštenju izdatom posle sastanka podsećaju na tragediju koja je prvog novembra 2024. godine desila u Novom Sadu, kada je nadstrešnica Železničke stanice ubila 16 ljudi i na proteste koji su usledili posle toga.