Tri veka nakon što je Isak Njutn postavio temelje klasične fizike, filozof i matematičar Danijel Huk sa Univerziteta Virdžinija Tek tvrdi da smo možda pogrešno tumačili njegov prvi zakon kretanja zbog greške u prevodu.
Huk je otkrio da je ključna latinska reč quatenus, koja znači „ukoliko“ ili „u meri u kojoj“, pogrešno prevedena u prvom engleskom prevodu iz 1729. godine, što je dovelo do široko rasprostranjenog, ali pogrešnog shvatanja zakona inercije.
Prema standardnom tumačenju, Njutnov prvi zakon kaže da će objekat ostati u stanju mirovanja ili će nastaviti da se kreće pravolinijski dok neka spoljna sila ne deluje na njega. Međutim, Huk tvrdi da je Njutn zapravo govorio o tome kako se svaka promena u kretanju objekta – svaki nagli trzaj, usporavanje ili ubrzanje – dešava pod uticajem sile.
Ova revizija ne menja zakone fizike, ali menja način na koji razumemo Njutnovu originalnu misao. Huk ističe da je Njutn ilustrovao zakon primerima iz stvarnog sveta, poput vrha koji usporava zbog trenja vazduha, što ukazuje da je bio svestan stalnog prisustva sila u prirodi.
Iako su neki naučnici skeptični prema ovom tumačenju, drugi smatraju da ono osvetljava Njutnov originalni način razmišljanja. Hukova analiza podseća da su i naučni temelji podložni preispitivanju – čak i kada su zapisani na pergamentu pre više od 300 godina.
