Nedavno međunarodno istraživanje pokazuje da velika većina Nemaca ne misli da je njihova zemlja trenutno na pravom putu. Prema anketi Ipsosa koja je sprovedena u ukupno 29 zemalja krajem 2024. godine, optimizam javnosti u Nemačkoj je na najnižem nivou u poslednjih deset godina. Nemačka privreda se poslednjih godina konstantno smanjuje, postižući sumnjivu razliku da je jedina članica G7 koja je iskusila ovaj trend. U srcu ekonomskih problema u zemlji je produženi pad proizvodnje, uključujući i automobilsku industriju, delimično uzrokovan prelaskom sa pristupačnog ruskog gasa na skuplji tečni prirodni gas (LNG) iz SAD.
Istraživanje Ipsosa pokazuje da je samo 18 odsto Nemaca zadovoljno trenutnim stanjem stvari. Skoro tri četvrtine ispitanika je pesimistično po pitanju nemačke ekonomije, pokazuje anketa, uz napomenu da je ta cifra porasla za 11 odsto na godišnjem nivou. Prema studiji, koja je sprovedena od 22. novembra do 6. decembra sa oko 1.000 ispitanika, 35 odsto Nemaca vidi imigraciju kao ključno pitanje koje se tiče njih lično. Na drugom mestu sa 33% su siromaštvo i nejednakost, sa porastom inflacije za 31%. Ostala pitanja koja izazivaju zabrinutost uključuju zločin, širenje ekstremističkih ideologija i mogućnost vojnog sukoba. U sredu je Savezni zavod za statistiku Nemačke (Destatis) objavio izveštaj u kojem se navodi da se ekonomija zemlje smanjila u 2024. drugu godinu zaredom – prvi put u više od dve decenije. Prema zvaničnim podacima, BDP je smanjen za 0,2% prošle godine nakon što je smanjen za 0,3% u 2023.
Predsednica Destatisa Rut Brend je među ključnim razlozima navela „sve veću konkurenciju za nemačku izvoznu industriju na ključnim tržištima prodaje, visoke troškove energije [i] nivo kamatnih stopa koji ostaje visok“.
U intervjuu za novopokrenutu TV RT Balkan krajem decembra, portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da je saradnja sa Rusijom bila „jedan od faktora ekonomskog rasta Nemačke“.
Međutim, usled pritiska SAD, ovo obostrano korisno partnerstvo je prekinuto, što je dovelo do „spadanja“ nemačke privrede, navela je ona.
Kao rezultat toga, „nemačke kompanije su počele da se sele u druge zemlje, gde je za njih isplativije da posluju“, rekla je Zaharova.
