Glavobolje izazvane crvenim vinom poznate su još od rimskog doba, a mnogi veruju da su ove neprijatnosti prisutne gotovo od početka proizvodnje vina, pre oko 10.000 godina. Iako su brojni faktori povezani sa glavoboljama nakon konzumiranja vina, najnovija istraživanja sugerišu da bi komponenta koju možda niste razmatrali – kvercetin – mogla biti glavni krivac.
Do sada su sulfiti, biogeni amini i tanin bili najčešće optuživani za izazivanje glavobolja, ali nova istraživanja sugerišu da kvercetin, fenolno jedinjenje prisutno u crvenom vinu, može inhibirati enzim ALDH (acetaldehid dehidrogenaza), što usporava metabolizam alkohola i izaziva akumulaciju acetaldehida – jedinjenja povezivanog sa mamurlukom i glavoboljama.
Crvena vina sadrže više kvercetina nego bela, jer je kvercetin prisutan u kori grožđa, koja ostaje u kontaktu sa fermentacijom duže u crnim vinima. U testiranjima na epruvetama, pokazalo se da kvercetin usporava metabolizam acetaldehida, što može dovesti do povećanog nivoa ovog toksina u organizmu, izazivajući upalu i glavobolju.
Za dodatno istraživanje, istraživači predlažu eksperiment sa vinima različitih sadržaja kvercetina, kako bi utvrdili da li veći sadržaj kvercetina zaista uzrokuje glavobolje. Ovaj fenomen, poznat kao sekundarni efekat, može biti teško prepoznati jer je vezan za kombinaciju dva faktora: sadržaj kvercetina i metabolizam alkohola.
S obzirom na to da grožđe izloženo većoj količini sunca proizvodi više kvercetina, jeftinija vina, koja se prave od grožđa koje nije dovoljno izloženo suncu, mogu imati manji sadržaj kvercetina, pa stoga i manji rizik od glavobolja.
Ovo istraživanje može otvoriti vrata za bolje razumevanje uzroka glavobolja izazvanih vinom, te pomoći onima koji su skloni ovim neugodnostima u izboru vina.
