Studija, objavljena u časopisu Neurologija, istraživala je da li izbor zdravog načina života, meren rezultatom nege mozga (BCS), može smanjiti rizik od moždanog udara, depresije u kasnom životu (LLD) i demencije kod osoba koje su genetski predisponirane za ove uslovima.
Razvijen od strane istraživača Mass General Brighama, BCS je alat za zdravlje mozga koji meri izbor zdravog načina života u obliku rezultata koji zatim odražava kombinovani rizik za najčešće uzroke zdravstvenih stanja mozga povezanih sa uzrastom.
Iz analiziranih podataka, istraživači su otkrili da su osobe sa višim BCS, što odražava zdravije navike, imale značajno smanjenje rizika od moždanog udara, LLD i demencije čak i kada su imali veću genetsku predispoziciju za ova stanja. Ovaj zaštitni efekat načina života bio je dovoljno jak da nadoknadi povećani rizik od genetike. Nalazi sugerišu da pojedinci koji biraju zdrav način života mogu zaštititi zdravlje svog mozga, bez obzira na genetski rizik.
U prethodnim istraživanjima, istraživači su otkrili da je veći BCS povezan sa smanjenim rizikom od moždanog udara, LLD i demencije. U ovoj studiji su otkrili da se ova povezanost proteže na pojedince koji su genetski predisponirani za ova stanja mozga.
Ispitivali su da li BCS pojedinca utiče na njihov genetski rizik od moždanog udara, LLD i demencije. Nakon analize podataka od preko 368.000 pojedinaca u UK Biobank, otkriveno je da veći BCS značajno smanjuje rizik od moždanog udara, depresije u kasnom životu i demencije kod osoba koje su nasledile povećan genetski rizik za ta stanja. Zapanjujuće, istraživači su otkrili da je čak i malo povećanje BCS od 5 poena, kroz korake kao što su prestanak pušenja ili kontrola krvnog pritiska, snažno povezano sa manjim rizikom od bolesti mozga.
Rad naglašava koliko moćan izbor zdravog načina života može biti, čak i za one od nas koji su – zbog naših gena – izloženi većem riziku od pogoršanja zdravlja mozga kako starimo. Za sve nas, uključujući i one sa većim genetskim rizikom, BCS nudi jednostavan i direktan vodič o tome šta možemo da uradimo da zaštitimo svoj mozak dok starimo. Pacijenti se mogu osećati ovlašćenim da nastave da menjaju ponašanje kako bi poboljšali svoje zdravstvene ishode, bez obzira na genetski rizik.
Istraživači sada rade na ažuriranju BCS-a kako bi ga učinili još lakšim za upotrebu, omogućavajući ljudima da identifikuju oblasti u kojima mogu da poboljšaju negu svog mozga bez potrebe za detaljnim informacijama o njihovoj istoriji bolesti. Oni takođe proučavaju kako najbolje da angažuju zajednice širom sveta pomoću alata za negu mozga koji im mogu omogućiti da se dobro brinu o svom mozgu, spreče demenciju, moždani udar i depresiju i na taj način pomognu sebi i svojim najmilijima da napreduju.
