Razumevanje kako smrtonosni karcinom pluća kontroliše lokalni imuni sistem

Razumevanje kako smrtonosni karcinom pluća kontroliše lokalni imuni sistem

Naučnici iz Northvestern Medicine otkrili su kako protein u smrtonosnoj vrsti raka pluća može da kontroliše kako imuni sistem reaguje na tumor, prema studiji objavljenoj u časopisu PNAS.

Rak pluća je vodeći uzrok smrti od raka u SAD, što čini oko 1 od 5 svih smrtnih slučajeva od raka, prema Američkom društvu za rak.

KRAS je jedan od najčešće mutiranih gena kod raka pluća i često je povezan sa otpornošću na lečenje, rekla je dr Lilijan Ajhner, docent biohemije i molekularne genetike, koja je bila vodeći autor studije.

„U našem prethodnom radu, prijavili smo nalaze koji pokazuju da je protein HDAC3 izuzetno važan za rast raka pluća u dva različita in vivo modela adenokarcinoma pluća izazvanog KRAS-om“, rekao je Eichner, koji je takođe član Robert H. Lurie Comprehensive Cancer Centar Univerziteta Northvestern. „Ali fundamentalno pitanje je i dalje ostalo na kraju te studije: da li HDAC3 reguliše bilo koji genski program koji se deli u različitim podskupovima raka pluća izazvanog KRAS-om?“

U studiji, Eichner i njeni saradnici su uzgajali više tipova ćelija raka pluća vođenih KRAS-om bez HDAC3 da bi bolje razumeli efekte proteina. Koristeći sekvenciranje RNK, istraživači su otkrili da HDAC3 u ćelijama tumora pluća reguliše gene odgovorne za regrutovanje T-ćelija – imunih boračkih ćelija koje su kritični efektori imunoterapije.

Zatim, koristeći dva mišja modela raka pluća vođenog KRAS-om, istraživači su inaktivirali HDAC3 i primetili pojačano regrutovanje T-ćelija u tumore pluća.

Konačno, istraživači su primenili kombinovanu terapiju leka entinostata koji blokira HDAC3 i leka za rak trametiniba miševima koji imaju KRAS mutantne tumore pluća i otkrili da su korisne T-ćelije koje se bore protiv tumora povećale količinu u tumorima pluća, prema nalazima, zaustavljajući se. rast tumora .

Zajedno, nalazi nude novi uvid u to kako KRAS-mutantni tumori pluća izbegavaju imunološki sistem, rekao je Ajhner.

„Naši nalazi dokazuju da je HDAC3 unutar samih tumorskih ćelija pokretač imunološkog mikrookruženja“, rekao je Eichner. „Koristeći prostornu preciznost koju omogućavaju naši moćni sistemi modela, bili smo u mogućnosti da utvrdimo šta HDAC3 radi konkretno u tumoru, što nam je omogućilo da otkrijemo da HDAC3 u tumoru aktivno ograničava regrutaciju imuniteta što bi bilo od pomoći za boriti se protiv tumora.“

Nadovezujući se na ovo otkriće, Eichner i njena laboratorija nastavljaju da istražuju potencijal pristupa kombinovane terapije koji je pokazao rano obećanje u suzbijanju rasta tumora.

„Namera mi je da nastavim da istražujem potencijal za kliničko prevođenje ovih nalaza. Nadam se da će ovaj rad pomoći da se nastavi motivisanje kliničkog interesovanja za ovu kombinaciju. Kao osnovni naučnik, zaista sam fasciniran osnovnim mehanizmima sada kada identifikovali smo ono što mislim da je zaista važna biologija tumora“, objasnio je Ajhner.