Veštačka gnezda povećavaju uspeh u razmnožavanju pingvina, ali ne postoji dizajn koji bi odgovarao svima

Veštačka gnezda povećavaju uspeh u razmnožavanju pingvina, ali ne postoji dizajn koji bi odgovarao svima

Veštačka gnezda mogu povećati uspeh u razmnožavanju ugroženih afričkih pingvina, ali različiti dizajni su efikasniji u različitim kolonijama, prema studiji međunarodnog tima istraživača iz Južne Afrike i Velike Britanije. Nalazi su objavljeni u Ekološkim rešenjima i dokazima.

Nova studija, koju su predvodili istraživači sa Univerziteta Nelson Mandela, koja je pratila uspeh u razmnožavanju afričkih pingvina tokom 12 godina širom Južne Afrike, otkrila je da su veštačka gnezda nadmašila prirodna gnezda i povećala prinos za 16,5%.

Međutim, istraživači su takođe otkrili da nijedan stil veštačkog gnezda nije bio najefikasniji u kolonijama pingvina, pri čemu svaki tip ima prednosti i slabosti. Novo dizajnirana, dvoslojna keramička gnezda su generalno bila najefikasniji tip gnezda u poređenju sa ranijim dizajnom, ali to nije bilo univerzalno.

Profesor Lorien Pichegru, sa Instituta za istraživanje obale i mora, Univerziteta Nelson Mandela, i glavni istraživač je rekao: „Najefikasniji dizajni veštačkih gnezda bili su specifični za kolonije, sa različitim kolonijama koje su se suočavale sa različitim pretnjama.

„Pingvini u kopnenim kolonijama kao što je Boulders Beach suočavaju se sa pretnjama od sisara, dok se pingvini u kolonijama bez vegetacije, kao što je Bird Island, suočavaju sa izloženošću suncu. Različiti dizajni veštačkih gnezda bili su pogodniji za reagovanje na različite pretnje.“

Rezultati pokazuju da veštačka gnezda mogu biti efikasna mera očuvanja afričkih pingvina, ali pošto ne postoji dizajn koji bi odgovarao svima, potrebne su strategije očuvanja specifične za koloniju.

Kontinuirani pad broja afričkih pingvina znači da su potrebne dalje akcije očuvanja izvan veštačkih gnezda, prvenstveno kroz povećanje dostupnosti hrane.

„Glavni uzroci nedavnog pada broja afričkih pingvina su loša dostupnost hrane, izlivanje nafte, zagađenje podvodnom bukom i grabež“, objasnio je profesor Pičegru. „Hitno su potrebne biološki značajne zone isključenja za ribolov oko njihovih velikih kolonija.“

Afrički pingvini su jedna od najugroženijih vrsta morskih ptica na globalnom nivou i suočavaju se sa izuzetno velikim šansama da izumru. Populacija je opala za 90% u poslednjih 70 godina na oko 8.500 gnezdećih parova.

Za borbu protiv nedostatka staništa za gnežđenje za ove morske ptice koje se ukopavaju, što ih čini ranjivim na predatore i ekstremne vremenske prilike, veštačka gnezda su raspoređena u različitim kolonijama u Južnoj Africi više od 30 godina.

U ovoj studiji, istraživači su posmatrali uspeh u razmnožavanju afričkih pingvina tokom perioda od 12 godina u osam najvećih kolonija afričkih pingvina u Južnoj Africi. Istraživači su nedeljno proveravali i prirodna gnezda i četiri vrste veštačkih gnezda od trenutka kada su jaja položena do mladunčadi pilića ili neuspeha gnezda.

Veštačka gnezda su uključivala novodizajnirana keramička gnezda koja imaju kosih krovova i 5 cm vazdušnog razmaka između slojeva, gnezda od borove šperploče u A-okviru (najstariji dizajn), cementna gnezda napravljena od mešavine fiberglasa i cementa i jame od fiberglasa koje imitiraju oblik prirodne jazbine pingvina.

Istraživači upozoravaju da je uspeh razmnožavanja u prirodnim gnezdima možda bio malo potcenjen u studiji zbog logističkih izazova njihovog praćenja. Prirodna gnezda koja se nadgledaju radi uspeha u razmnožavanju često se biraju u pristupačnim oblastima kako bi se smanjio uznemiravanje i stoga mogu biti više izložena vremenskim prilikama i predatorima.

„Takođe nismo uvek bili u mogućnosti da pažljivo pratimo sudbinu pojedinačnih ptica ili parova koji se razmnožavaju tokom više godina u ovoj studiji“, rekao je dr Ričard Šerli, koautor sa Univerziteta Ekseter.

„To znači da ne možemo biti sigurni koliki deo koristi koju smo izmerili dolazi od ‘najboljih’ pingvina koji aktivno biraju da se razmnožavaju u veštačkim gnezdima. Dakle, takođe bi pomoglo strategiji očuvanja ako bismo mogli da razumemo šta čini veštačko gnezdo privlačnim za pingvini ili ne“, dodao je on.

Profesor Pičegru se složio da bi buduća istraživanja u ovoj oblasti mogla učiniti dizajn veštačkih gnezda još efikasnijim. „Razumevanje mehanizama pomoću kojih veštačka gnezda poboljšavaju uspeh u razmnožavanju u različitim kolonijama moglo bi da pomogne u poboljšanju budućih dizajna veštačkih gnezda. Na primer, da li je to poboljšana zaštita od predatora, da li smanjuje toplotno opterećenje na jajima ili nešto drugo?“