Ispitivanje multiple skleroze sugeriše da lekovi i kognitivna bihejvioralna terapija mogu smanjiti umor

Ispitivanje multiple skleroze sugeriše da lekovi i kognitivna bihejvioralna terapija mogu smanjiti umor

U studiji najčešće korišćenih tretmana za ljude sa multiplom sklerozom, i medicinske i bihejvioralne intervencije, kao i njihova kombinacija, rezultirale su značajnim poboljšanjem umora, nalazi studija koju je vodio Univerzitet u Mičigenu.

Nasumično kliničko ispitivanje upoređivalo je efikasnost modafinila, leka koji podstiče buđenje koji se koristi za lečenje pospanosti kod ljudi sa poremećajima spavanja, i kognitivne bihejvioralne terapije, ili CBT, na smanjenju umora za preko 300 odraslih osoba sa multiplom sklerozom čiji simptomi ometaju njihove svakodnevne aktivnosti.

Sve u svemu, istraživači su otkrili da je tretman samo sa modafinilom ili CBT, koji je isporučen preko telefona, bio povezan sa značajnim smanjenjem umora tokom 12 nedelja.

Kombinacija oba tretmana je takođe funkcionisala kao i svaki pojedinačni tretman, ali nije rezultirala boljim rezultatima zamora od nezavisnih intervencija.

Nalazi su objavljeni u časopisu Lancet Neurologija.

„Umor je jedan od najčešćih i iscrpljujućih simptoma multiple skleroze, ali još uvek postoji neizvesnost o tome kako treba koristiti dostupne tretmane ili kako se tretmani zasnovani na lekovima upoređuju sa tretmanima ponašanja u stvarnom svetu“, rekla je prva autorka Tifani Džej Breli. , MD, MS, direktor odeljenja za multiplu sklerozu/neuroimunologiju i suosnivač Multidisciplinarne klinike za umor i spavanje MS na Univerzitetu u Mičigenu.

„Ovo istraživanje nudi nove dokaze koji pokazuju da su i CBT i modafinil uporedivo efikasni za umor od MS, što bi moglo oblikovati pristupe lečenju jednog od najizazovnijih simptoma koje doživljavaju ljudi sa multiplom sklerozom.“

Od skoro 3 miliona ljudi sa multiplom sklerozom širom sveta, čak 90% doživljava umor. Skoro polovina to opisuje kao simptom koji im najviše onemogućava i najviše utiče.

Istraživanje je koristilo pristup iz stvarnog sveta koji je više ličio na kliničku praksu od tradicionalnih kliničkih ispitivanja i uključivao je zainteresovane strane sa MS-om koji su pomogli u dizajniranju studije.

Više od 60% učesnika u svakoj grupi studije prijavilo je klinički značajno poboljšanje umora, koje je izmereno anketom pod nazivom Skala modifikovanog umora.

„Ove tretmane, i pojedinačno i kao kombinaciju, treba smatrati potencijalnim opcijama za osobe sa multiplom sklerozom sa hroničnim, problematičnim umorom“, rekla je viši autor Anna L. Kratz, dr., profesor fizikalne medicine i rehabilitacije na U-M. Medicinska škola.

Bralei i Kratz su zajedno vodili studiju. Saradnici na sekundarnom studijskom mestu, Univerzitetu u Vašingtonu, doprineli su ovom pragmatičnom suđenju.

„Ova studija se fokusirala na ishode usredsređene na pacijente, a naši nalazi naglašavaju važnost zajedničkog donošenja odluka o izboru lečenja, uzimajući u obzir karakteristike pacijenata i šire ciljeve lečenja“, rekao je Brali.

Učesnici ispitivanja koji su primili samo CBT zadržali su niže rezultate umora na dodatnom pregledu 12 nedelja nakon završetka studijskog tretmana.

CBT je pokazao snažne i trajne efekte na umor u prethodnim istraživanjima.

„Dok mnogi ljudi sa multiplom sklerozom imaju ograničen pristup bihejvioralnoj zdravstvenoj zaštiti kao što je CBT, nuđenje tretmana putem telezdravstva može pomoći da dođe do više pacijenata“, rekao je Kratz.

„Naša studija pokazuje da je CBT izvodljiv tretman koji podučava veštine upravljanja umorom koje se mogu koristiti na neodređeno vreme, sa trajnim prednostima koje traju i nakon perioda lečenja.“

Iako su tri zadatka tretmana funkcionisala podjednako dobro u celini, navike spavanja učesnika, ili „higijena spavanja“, uticale su na to koliko je tretman funkcionisao kod umora.

Oni sa lošom higijenom spavanja obično imaju bolje rezultate umora sa CBT, a učesnici sa vrlo dobrom higijenom sna pokazali su bolje rezultate umora sa modafinilom.

„Korišćenje lekova koji promovišu buđenje, kao što je modafinil, moglo bi da pogorša kvalitet sna kod pacijenata čiji su problemi sa spavanjem ponašanja po prirodi“, rekao je Bralei.

„Pošto poremećaji spavanja takođe doprinose umoru kod ljudi sa MS, važno je izbegavati odabir tretmana umora koji bi mogli pogoršati san. Tretmani ponašanja kao što je CBT koji uključuju obrazovanje o spavanju mogu biti poželjniji za ljude sa MS koji imaju loše navike spavanja.“