Lideri EU i Zaliva održali su inauguralni samit lidera u pozadini previranja na Bliskom istoku

Lideri EU i Zaliva održali su inauguralni samit lidera u pozadini previranja na Bliskom istoku

Lideri Evropske unije i šest zemalja Zaliva održali su u sredu inauguracioni samit u kontekstu previranja na Bliskom istoku i borbe za pronalaženje jedinstvenog stava o ratu u Ukrajini i odnosima sa Rusijom.

Samit, koji je trajao samo nekoliko sati, obuhvatio je sve, od viza i trgovine do situacije na Bliskom istoku. To je donelo nešto više od opštih obaveza za unapređenje saradnje.

Belgijski premijer Aleksander De Kru rekao je da je samit „odavno zakasnio” i dodao da „treba ojačati ekonomske veze između Evropske unije i zemalja Zaliva”.

„Oni su tu, ali imaju potencijal da se razviju mnogo, mnogo dalje“, rekao je on.

Zvaničnici su rekli da je EU takođe pokrenula pitanja ljudskih prava svojim posetiocima, među kojima je i saudijski prestolonaslednik Mohamed bin Salman. Sjedinjene Američke Države, UN i drugi tvrde da su pomoćnici princa Muhameda i drugih saudijskih zvaničnika ubili američkog novinara Džamala Kašogija, čije su kolumne za Vašington post bile kritične prema prestolonasledniku.

„Naš gnev i odbojnost zbog ovog užasnog kršenja ljudskih prava ne mogu se ostaviti po strani zarad brzih dogovora sa diktatorima. Lideri EU moraju se suprotstaviti brutalnom autoritarizmu gde god da postoji“, rekao je zakonodavac EU Zeleni Danijel Frojnd.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zaobišla je pitanja ljudskih prava u svom uvodnom obraćanju, istakavši da „biti strateški partner znači slušati jedni druge, poštovati jedni druge, verovati jedni drugima“. Princip ljudskih prava je nekoliko puta pomenut u završnoj zajedničkoj izjavi.

Fon der Lajen je takođe istakla potrebu za saradnjom na hitnim geopolitičkim pitanjima poput rata u Ukrajini i rata Izraela protiv militantnih grupa Hamasa i Hezbolaha.

„Ne možemo da realizujemo naše ekonomske ambicije bez bezbednosti“, rekla je ona.

Zemlje EU već smatraju da je teško pronaći punu usklađenost u vezi sa izraelskim ratovima protiv Hamasa i Hezbolaha, a biće teško dogovoriti snažnu zajedničku izjavu sa liderima GCC-a, rekli su zvaničnici upoznati sa sastankom.

Članice EU se takođe ne slažu u vezi sa odnosima sa Rusijom i Ukrajinom, pri čemu nacije poput Mađarske i Slovačke imaju potpuno različite poglede na akcije Moskve od mnogih drugih država EU. Istovremeno, nekoliko zemalja Saveta za saradnju u Zalivu ima mnogo bolji kontakt sa Moskvom u poređenju sa članicama EU.

27-člana EU već dugo ima odnose sa šestočlanim GCC-om, koji uključuje Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Oman i Kuvajt.