Da li je fizika crvenih krvnih zrnaca kod slepih miševa ključ za „veštačku hibernaciju“ za ljude?

Da li je fizika crvenih krvnih zrnaca kod slepih miševa ključ za „veštačku hibernaciju“ za ljude?

Mehanička svojstva crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) na različitim temperaturama mogu igrati važnu ulogu u sposobnosti sisara da hiberniraju. Ovo je rezultat studije koja je upoređivala termomehanička svojstva eritrocita kod dve vrste slepih miševa i ljudi.

Studija je objavljena u oktobru 2024. godine u časopisu PNAS. Nova otkrića mogu doprineti razvoju novih medicinskih tretmana.

Hibernacija je uobičajena za sisare, posebno slepe miševe, pa čak i neki primati hiberniraju. U ovoj trenutnoj studiji, interdisciplinarni tim istraživača uporedio je mehanička svojstva stotina hiljada pojedinačnih eritrocita iz hibernirajućih autohtonih vrsta slepih miševa, običnog noćnika (Nictalus noctula), vrste slepih miševa koji ne hiberniraju, egipatskog voćnog slepog miša (Rousettus aegiptiacus), i zdravi ljudski donori. Podaci su prikupljeni za temperature između 10°C i 37°C.

Tim je uključivao istraživače sa Univerziteta u Grajfsvaldu, Univerzitetske medicine u Grajfsvaldu, TU Drezden, Instituta Friedrich-Loeffler, Federalnog istraživačkog instituta za zdravlje životinja (FLI) i Nemačkog centra za kardiovaskularna istraživanja (DZHK).

Kod sve tri vrste, pojedinačni eritrociti su postali viskozniji kada je temperatura uzoraka krvi snižena sa normalne telesne temperature od 37°C na temperaturu od 10°C, što je tipično za temperature kod sisara u hibernaciji.

Uočeno ponašanje je rezultat osobina ćelijske membrane i mnogo je očiglednije kod obe vrste slepih miševa nego kod ljudi. Zanimljivo je da ova posebna adaptacija kod slepih miševa nije samo posledica sezonskih fluktuacija kao što su promena ishrane i okolne temperature.

Ljudi nisu u stanju da značajno smanje temperaturu svog tela da bi uštedeli energiju. Na osnovu prikupljenih podataka, u budućnosti bi se moglo razviti farmaceutske metode koje menjaju mehanička svojstva ljudskih eritrocita u cilju optimizacije cirkulacije krvi u veštački izazvanim stanjima sličnim hibernaciji. Ako ovo bude uspešno, san o hibernaciji za produžene svemirske misije takođe bi mogao da dođe korak bliže stvarnosti.