Kontrolisano ispitivanje pokazuje da je podrška zdravlju sluha i vida od vitalnog značaja za negu demencije

Kontrolisano ispitivanje pokazuje da je podrška zdravlju sluha i vida od vitalnog značaja za negu demencije

Nova studija u pet evropskih zemalja najveće je randomizovano kontrolisano ispitivanje do sada koje procenjuje efikasnost kombinovane intervencije za rehabilitaciju sluha i vida kod ljudi sa demencijom koji žive kod kuće. Nova studija koju vode Triniti koledž i Globalni institut za zdravlje mozga (GBHI) objavljena je u časopisu The Lancet’s Healthy Longevity.

Ispitivanje SENSE-Cog naglašava kritičnu potrebu da se podrži zdravlje sluha i vida kod ljudi koji žive sa demencijom i pokazuje pozitivan kratkoročni uticaj na kvalitet života intervencija sluha i vida.

Studija je bila randomizovano kontrolisano ispitivanje rehabilitacije sluha i vida za osobe sa demencijom u pet zemalja širom Evrope (Kipar, Francuska, Grčka, Irska i Velika Britanija). Ispitivanje je procenilo klinički uticaj prilagođene intervencije senzorne podrške (SSI) koja je obezbedila rehabilitaciju sluha i vida na kvalitet života (KoL) i druge ishode kod ljudi sa blagom do umerenom demencijom i istovremenim senzornim poteškoćama.

Intervencija je pokazala značajna poboljšanja kvaliteta života u kratkom roku. Međutim, razlika u kvalitetu života između onih koji su primili intervenciju i onih koji nisu, nije bila evidentna na duži rok (ovde je potrebno dalje istraživanje). Istraživanje ukazuje na raširenu prevalenciju senzornih poteškoća među osobama sa demencijom, koje pogađaju i do 70% ove populacije. Ove poteškoće, ako se ne reše, mogu pogoršati kognitivni pad i pogoršati opšte blagostanje.

Postoji nekoliko studija o pragmatičnim, nefarmakološkim intervencijama za demenciju u regionima sa različitim jezičkim i zdravstvenim sistemima. Dok se Evropa priprema za pokretanje novih terapija ciljanja amiloida za Alchajmerovu bolest, nalazi studije naglašavaju važnost nastavka istraživanja intervencija bez upotrebe lekova, posebno za osobe sa uznapredovalom demencijom ili ne-Alchajmerovim oblicima bolesti, koji možda neće imati koristi od ovih novi tretmani.

Profesor Iracema Leroi, glavni istraživač studije sa Globalnog instituta za zdravlje mozga i Medicinskog fakulteta, Triniti koledž u Dablinu, naglasio je: „Ovi rezultati su obećavajući i sugerišu da male, isplative intervencije kao što su slušni aparati i naočare mogu uticati na kvalitet života kod ljudi sa demencijom, studije poput ove snažno se zalažu za stalnu podršku intervencijama koje se ne odnose na lekove kao važne oblasti za dalja istraživanja.

„Stoga, fokus na kvalitetu života i dobrom životu sa demencijom je najvažniji, podržavajući naš izbor kvaliteta života kao našeg glavnog ishoda. Ovaj pristup je ključan jer je, sa pojavom terapija koje modifikuju bolest za Alchajmerovu bolest, fokus istraživanja demencije sve više na prevenciji i naporima da se uspori napredovanje, na potencijalnu štetu napora da se podrži kvalitet života za 55 miliona ljudi širom sveta koji već imaju uspostavljenu demenciju.“

Profesor Brian Lavlor, Conolli Norman profesor psihijatrije za starije životne dobi i direktor sajta Globalnog instituta za zdravlje mozga, Triniti College Dublin, rekao je: „Poteškoće sa sluhom i vidom predstavljaju značajnu neispunjenu potrebu kod ljudi sa demencijom. Ovo je bila prva studija velikih razmera da istraže da li intervencija sluha i vida može poboljšati kvalitet života osoba sa demencijom, pokazujući da se takva intervencija može razviti i sprovesti čak i tokom pandemije COVID-19. Rani pokazatelji poboljšanja kvaliteta života naglašavaju potrebu za daljim istraživanja u ovoj važnoj oblasti“.

Ovo je prvo potpuno randomizovano kontrolisano ispitivanje rehabilitacije sluha i vida kod osoba sa blagom do umerenom demencijom, pružajući do sada najbolji dokaz o takvim intervencijama za poboljšanje kvaliteta života povezanog sa demencijom u kraćem roku. Istraživački tim bi sugerisao da su potrebni dodatni dokazi da bi se razumeo uticaj na kogniciju, neuropsihijatrijske simptome i ulogu partnera za porodičnu negu.

Studija poziva na kontinuirane napore da se razviju i usavrše nefarmakološke strategije koje se bave složenim potrebama osoba sa demencijom, osiguravajući holistički pristup njihovoj nezi.