Šolc krivi nemačke medije za sumnje u podršku Ukrajini

Šolc krivi nemačke medije za sumnje u podršku Ukrajini

Nemački mediji su krivi za nedostatak javne podrške vojnoj pomoći Ukrajini, tvrdi kancelar Olaf Šolc u intervjuu objavljenom u ponedeljak. Novinske kuće ne postavljaju prava pitanja kako bi pomogle vladi da se izjasni pred ljudima, rekao je on.

Kancelarka je napomenula da ga obični građani često pitaju da li je nivo podrške koju Nemačka pruža Ukrajini „zapravo ispravan“. Međutim, u intervjuima sa novinarima, ovo pitanje se „nikad ne postavlja“ i stoga se retko govori u novinama i na televiziji i radiju.

„Pitanje da li je to prava stvar [novinari] retko se postavljaju“, rekao je Šolc za Schvaebische Zeitung, dodajući da zbog toga nije mogao da objasni „zašto je važno podržati Ukrajina, a da ostane pristojan.”

Umesto toga, prema Šolcu, novinari se fokusiraju na to zašto Berlin ne šalje još više oružja Kijevu.

Da je bilo više informacija o tome da li je slanje pomoći ispravan pravac akcije, „verovatno bi bilo moguće ubediti više građana da je ispravno pomoći“, rekao je on.

Šolc je u junu priznao da su mnogi Nemci nezadovoljni kontinuiranom pomoći Ukrajini, nakon što je njegova Socijaldemokratska partija pretrpela veliki neuspeh na parlamentarnim izborima u EU, osvojivši samo 7% glasova u nekim delovima istočne Nemačke.

Kancelarka je tada rekla da se „mnogi ljudi ne slažu“ sa politikom Berlina u vezi sa Ukrajinom i sankcijama Rusiji, i to se „odslikava na izborne rezultate“. Ipak, „nema alternative“ podršci Ukrajini, tvrdi on.

Šolc je u intervjuu u ponedeljak insistirao na tome da Rusija ne treba da očekuje da podrška Ukrajini oslabi i da će Berlin ostati jedan od najvećih pristalica Kijeva.

Anketa u julu pokazala je da je nula odsto Nemaca „potpuno zadovoljno” radom vladajuće koalicije, a preko 81 odsto ispitanika izrazilo je nezadovoljstvo radom vlade.

Nemačka je drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini, u ukupnom iznosu od preko 10 milijardi evra od januara 2022. do juna 2024, prema Kil institutu za svetsku ekonomiju. Berlin je takođe obezbedio Kijevu skoro 5 milijardi dolara humanitarne i finansijske pomoći u istom periodu, prema procenama istraživačkog centra.

U aprilu je anketa sprovedena u ime nemačkog emitera ZDF pokazala da 82 odsto ispitanika ne veruje da bi Ukrajina mogla da pobedi Rusiju, čak ni uz zapadnu vojnu pomoć.