Razlike u preferencijama voćnih mušica prema vrstama piva – potencijal za strategije suzbijanja štetočina

Razlike u preferencijama voćnih mušica prema vrstama piva – potencijal za strategije suzbijanja štetočina

Nije tajna da voćne mušice privlače pivo. Odlaganje čaše piva je uobičajena praksa da se dosadni insekti odvuku sa letnjeg roštilja. Istraživanja belgijskih i nemačkih naučnika sada pokazuju da ne vole sve vrste voćnih mušica ista piva. Ovo otkriće bi moglo dovesti do razvoja boljih strategija za kontrolu štetnih insekata u poljoprivredi.

Studija je objavljena u časopisu iScience.

Pivo dolazi u mnogo vrsta i ukusa. Jedinstvenost ukusa piva rezultat je specifičnog skupa sastojaka i pažljivog procesa kuvanja. Naučnici VIB-KU Leuven Centra za mikrobiologiju u Belgiji, u saradnji sa kolegama sa nemačkog Instituta Maks Plank za hemijsku ekologiju i belgijske kompanije BioBest, istražili su koje arome privlače voćne mušice. Rezultati pokazuju da, poput ljudi, muve više vole neke vrste piva u odnosu na druge. A to je važnije nego što se misli.

Studija je bila koncentrisana na dve vrste voćnih mušica — nevinu Drosophila melanogaster, koja se često može naći kako kruži previše zrelim voćem kod kuće, i Drosophila suzukii, koja je ozbiljna kuga jer polaže jaja u nezrelo voće kao što su grožđe i bobice, što dovodi do do ogromne štete u poljoprivredi.

„Širom sveta, D. suzukii uzrokuje milionske štete u voćarstvu“, objašnjava Marija Džalo, prva autorka studije. „Zbog klimatskih promena, vrsta širi svoju teritoriju, sa ogromnim ekonomskim i ekološkim posledicama.

Na prvi pogled, moglo bi izgledati malo čudno istražiti preferencije voćnih mušica za pivo. Međutim, pivo sadrži stotine prirodnih aromatičnih supstanci koje proizvode biljke i mikrobi, sličnih jedinjenjima sa kojima se muhe susreću u prirodi.

Na osnovu detaljne hemijske analize 250 belgijskih piva, naučnici su odabrali 45 piva sa veoma divergentnim profilima aroma da bi otkrili koja piva najviše privlače voćne mušice. Testovi su otkrili da D. suzukii ima izrazitu preferenciju za hmeljna plava piva i tripel, dok D. melanogaster preferira smeđa i ćilibarna piva, kao i voćna piva visoke fermentacije.

„Plava piva i tripela sadrže arome bilja i hmelja koje se mogu uporediti sa zelenim voćem u zrenju. Ale sadrži više estera, kiselina i fenola koji se obično nalaze u zrelom voću“, objašnjava Kevin Ferštrepen, direktor VIB-KU Centra za mikrobiologiju u Leuvenu. . Obe vrste voćnih mušica privlače mirisi piva koji se nalaze iu njihovim prirodnim staništima.

Hemijske analize potvrđuju da su D. melanogasteru privlačniji mirisi kvasca, kao što su pentilacetat (aroma banane) i etilacetat (slatki, voćni miris), dok su biljni mirisi kao što su linalool (citrusni i slatki miris) i geraniol (cvetni, voćni) više su po ukusu D. suzukii.

Voćne mušice otkrivaju mirise preko receptora u svojim antenama. Ranije studije su pokazale da atraktivni ili repelentni mirisi aktiviraju specifične nervne ćelije koje eksprimiraju ove receptore. Dok su ispitivali moždanu aktivnost kao odgovor na specifične arome piva, istraživači su identifikovali merljive razlike između ove dve vrste.

„Na primer, primetili smo jaču aktivnost mozga kod D. melanogaster nego kod D. suzukii kada su bili izloženi geraniolu“, objašnjava Silke Saks sa Instituta Maks Plank za hemijsku ekologiju.

„Ova aktivnost se desila u regionu mozga odgovornom za averziju prema mirisu. Ovo sugeriše da bi geraniol mogao da služi kao odvraćanje za D. melanogaster, ali neće imati repelentni efekat na D. suzukii.“

Ova otkrića mogu dovesti do inovativnih rešenja u upravljanju dosadnim ili štetnim insektima. Insekti se sve više kontrolišu održivim metodama, kao što su zamke koje se ne oslanjaju na otrovne hemikalije.

„Razumevanjem koje supstance privlače određene insekte, možemo da razvijemo ciljane zamke. Ovo koristi i potrošačima i farmerima dok minimizira uticaj na druge korisne insekte“, dodaje profesor Verstrepen. „Na primer, naši eksperimenti sugerišu da bi određene biljke kao što su lovor i majčina dušica mogle da se koriste strateški kako bi namamile štetočine poput D. suzukii od voćnih biljaka bez upotrebe hemijskih agenasa.

„Testovi u industrijskim staklenicima su već potvrdili da možemo da sastavimo mešavine nekoliko jedinjenja arome piva koja privlače više D. suzukii nego D. melanogaster, pokazujući potencijal naših otkrića za kontrolu štetočina u biološkoj poljoprivredi.“

Rezultati ove studije nude perspektive za održivije mere suzbijanja insekata. „I naravno, takođe je dobro znati koja piva neće privući muve kada ste vani na piće“, kaže Ferštrepen.