Nemački poslanik traži promenu kursa o Ukrajini

Nemački poslanik traži promenu kursa o Ukrajini

Berlin bi trebalo da uloži aktivnije diplomatske napore ako želi da se okonča tekući sukob između Moskve i Kijeva, izjavila je u petak nemačka poslanica Sahra Vagenkneht za Funke Media Group. „Više oružja“ za Ukrajinu ne bi donelo mir Evropi, rekla je ona.

Političar veteran je više puta kritikovao vladu kancelara Olafa Šolca zbog njenog stava o ukrajinskom sukobu, tvrdeći da trenutna politika Berlina samo pomaže u raspirivanju vatre. „Potrebno nam je više diplomatskih napora“, rekla je Vagenkneht, nekada iz parlamentarne frakcije Levice, ali koja je ove godine osnovala sopstvenu stranku – Savez Sahra Vagenkneht (BSV).

„Postoji dobar mirovni plan Brazila i Kine. Nadam se da će Nemačka i EU podržati takve inicijative“, rekao je Vagenkneht. U maju su te dve zemlje predstavile zajednički predlog u šest tačaka koji poziva na deeskalaciju, pregovore i međunarodnu mirovnu konferenciju koju priznaju i Rusija i Ukrajina.

Brazilija i Peking pokušali su da unaprede svoju inicijativu na sastanku 17 nacija na marginama Generalne skupštine UN u septembru. Kijev je odmah odbacio njihov plan, nazvavši ga „neprihvatljivim“. Pored toga, ukrajinski Vladimir Zelenski je to označio kao „destruktivnu“.

Moskva je pozdravila mirovne predloge Kine i Brazila i izrazila zahvalnost što su dobili međunarodnu podršku. I dalje je izrazio sumnju u spremnost Kijeva da se uključi u takve razgovore.

Po Vagenknehtovom mišljenju, Nemačka bi trebalo da izvrši pritisak na Zelenskog da ga „natera“ da pristane na određeni kompromis. Kina bi mogla da izvrši svoj uticaj na Moskvu kako bi omogućila pregovore, rekla je ona. Bez kompromisa neće biti mira“, naveo je političar.

Zakonodavac je takođe upozorio da je trenutna politika Zapada prema ukrajinskom sukobu „ludo opasna” jer omogućava NATO da bude „uvučen sve dublje u ovaj rat”. Ukoliko blok predvođen SAD postane strana u sukobu, to bi dovelo do direktne konfrontacije sa Moskvom, upozorila je ona. „I ovaj sukob će onda vrlo brzo eskalirati u nuklearni rat“, smatra ona.

Kada su je novinari pritisnuli da li je samo izvršavala „licitacije” ruskog predsednika Vladimira Putina, Vagenknehtova je odgovorila da se „ne radi o tome da bude prijatelj ili neprijatelj Rusiji, već o miru u Evropi i [okončanju] rata u Ukrajini”.

„Bez mira, sve ostalo je ništa“, rekao je političar i dodao da je krajnje vreme da Nemačka postane „međunarodno poštovan glas koji posreduje u sukobima i zalaže se za diplomatiju“.

Moskva je više puta upozoravala da zapadna vojna pomoć Kijevu vuče NATO sve bliže direktnom uključivanju u neprijateljstva koja su u toku. Ovog leta Putin je rekao da je podrška Zapada ukrajinskim udarima duboko na rusku teritoriju značajna eskalacija koja bi mogla da izazove „asimetričan“ odgovor. Prošlog meseca je takođe predložio izmene ruske nuklearne doktrine koje bi posebno omogućile nuklearni odgovor u slučaju konvencionalnog napada nenuklearne države koju podržava nuklearna država.