Laktat, poznat mnogima kao uzročnik „bolova“ u mišićima nakon vežbanja, zapravo nije jedini izvor u našem telu. Ova supstanca se formira tokom fizičke aktivnosti, ali i od strane mikroba koji obitavaju u našim crevima. Iako laktat može imati korisne uloge, poput zaštite crevnog mikrobioma kod dojenčadi, prekomerna akumulacija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Istraživanje je pokazalo da laktat proizvode bifidobakterije, koje igraju ključnu ulogu u stvaranju kiselog okruženja u crevima, čime se smanjuje rast štetnih bakterija. Međutim, prekomerna proizvodnja laktata može uzrokovati laktacidozu, posebno kod stoke, što dovodi do smrti korisnih crevnih bakterija i daljeg nakupljanja laktata.
U ljudima, povećana koncentracija laktata u debelom crevu može biti povezana s inflamatornim bolestima creva i pogoršanjem zdravlja. Na sreću, zdrave odrasle osobe obično ne akumuliraju laktat, zahvaljujući prisustvu mikroba koji ga razgrađuju. Jedna od tih bakterija, Anaerostipes hadrus, može pretvoriti laktat u butirat, korisnu kratkolančanu masnu kiselinu koja hrani crevne ćelije i jača imunološki sistem.
Nedavna istraživanja sugerišu da su vrste Anaerostipes smanjene kod ljudi sa raznim bolestima, što ukazuje na potencijalne koristi probiotika koji sadrže bakterije koje koriste laktat. Iako je potrebno više istraživanja na ljudima, ova otkrića otvaraju vrata novim terapijama za poboljšanje zdravlja creva i borbu protiv upalnih stanja.