Migrantska kriza kroz Darijen Gap eskalira, Venecuelanci predvode talas migracija

Migrantska kriza kroz Darijen Gap eskalira, Venecuelanci predvode talas migracija

Broj migranata koji prelaze kroz Darijen Gap, opasnu džunglu koja povezuje Kolumbiju i Panamu, značajno je porastao u septembru, prema podacima panamske vlade. Porast je predvođen Venecuelancima, koji su od 2022. činili većinu migranata u ovom području, a novi talas je pokrenut nakon kontroverznih predsedničkih izbora u Venecueli održanih 28. jula 2024. godine.

Organizacija Refugees International, u svom izveštaju zasnovanom na intervjuima sa migrantima u Panami i Kostariki, navodi da je postizborna represija u Venecueli podstakla novi talas migracija. Izveštaj takođe ukazuje na ozbiljne izazove s kojima se suočavaju humanitarne organizacije u pružanju pomoći migrantima, s obzirom na smanjen kapacitet za pružanje podrške.

„Represija nakon izbora u Venecueli značajno je povećala broj migranata koji beže kroz Darijen“, navodi se u izveštaju Refugees International. Venecuelanci sada čine preko 65% migranata koji su prešli ovaj put tokom 2023. godine, a u septembru je došlo do naglog porasta broja prelazaka – za 51% u odnosu na prethodni mesec, što čini 25.111 ljudi.

Među migrantima koji prolaze kroz Darijen Gap takođe su i Kolumbijci, Ekvadorci, Kinezi, kao i migranti iz mnogih drugih nacija. Panamske vlasti su ranije pokušale da smanje migracioni tok zatvaranjem određenih pristupnih tačaka, ali su podaci pokazali da su te mere samo privremeno obeshrabrile migraciju.

Novi predsednik Paname, Hoze Raul Mulino, koji je preuzeo dužnost u julu 2024, obećao je pojačane mere protiv ilegalne migracije, uključujući repatrijacione programe uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, ovi planovi ne uključuju venecuelanske migrante, budući da su diplomatski odnosi između Paname i Venecuele prekinuti.

Iako migranti uspevaju da pređu kroz Darijen Gap, situacija ne postaje lakša po njihovom dolasku u Panamu. Izveštaj Refugees International ukazuje na smanjenje humanitarne pomoći migrantima, posebno nakon što je ranije ove godine panamska vlada suspendovala rad Lekara bez granica (MSF), koji su pružali ključnu pomoć migrantima. Ova odluka delimično je bila motivisana kritikama zbog neadekvatnog odgovora na porast seksualnog nasilja u ovom području.

MSF je, međutim, nedavno obnovio svoje aktivnosti u Panami nakon dobijanja tromesečne dozvole za rad na jednoj od prihvatnih stanica, pružajući medicinsku negu za više od 72.700 migranata od početka 2023. do februara 2024.

Iako se broj migranata smanjio za 36% u odnosu na isti period prošle godine, u septembru je došlo do značajnog porasta prelazaka, što ukazuje na kontinuiranu migrantsku krizu koja zahteva hitnu pažnju međunarodne zajednice.