Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, osim u opštinama pogođenim poplavama

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, osim u opštinama pogođenim poplavama

Danas se u Bosni i Hercegovini održavaju osmi lokalni izbori od proglašenja nezavisnosti 1992. godine, na kojima građani biraju načelnike opština i gradonačelnike odgovorne za vođenje opštinske ili gradske uprave i sprovođenje odluka lokalnog vijeća, koje čini zakonodavnu organ na tom nivou vlasti.

Zbog novonastale situacije izazvane vremenskim nepogodama, Centralna izborna komisija (CIK) BiH donijela je odluku o odlaganju izbora u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i na tri biračka mjesta u Fojnici, nakon sastanaka sa nadležnim institucija, odgovore nadležne uprave civilne zaštite i izveštaje izborne komisije osnovnih izbornih jedinica o stanju na terenu.

Odloženi izbori biće održani kada se steknu uslovi za njihovo održavanje, najčešće u roku od sedam dana, a najkasnije 30 dana od prvobitno određenog datuma za glasanje na redovnim izborima, odlučiće CIK BiH.

Građani biraju ukupno 3.200 odbornika i odbornika u gradskim i opštinskim vijećima u Federaciji Bosne i Hercegovine, te skupštinama gradova i opština u Republici Srpskoj, kao i novi saziv Skupštine Brčko distrikta. Oni biraju i 143 gradonačelnika i načelnika mjesnih zajednica u oba entiteta u Bosni i Hercegovini.

Pravo glasa ima 3.406.088 birača, od čega je 44.789 građana upisano u birački spisak van Bosne i Hercegovine. Načelnici i gradonačelnici biraju se po principu proste većine, pri čemu pobednik postaje kandidat sa najvećim brojem glasova, dok se odbornici i odbornici biraju proporcionalnom zastupljenošću otvorenih lista, pri čemu se broj mandata u veću razlikuje u zavisnosti od na stanovništvo.

U novom pristupu izborima, birači mogu na glasačkom listiću zaokružiti najviše tri kandidata, za razliku od dosadašnje prakse kada su u okviru iste političke opcije mogli da zaokružuju koliko žele. Za izbor gradonačelnika i gradonačelnika, glasački listić će važiti samo ako označite Ks ispred imena jednog kandidata.

Gradonačelnici se biraju direktno u većini mjesnih zajednica, osim u Sarajevu, Mostaru i Brčko distriktu gdje je izborni proces drugačiji. U Sarajevu vijećnici četiri opštine biraju sastav Gradskog vijeća, koje potom bira gradonačelnika. Mostar bira gradonačelnika u Gradskom vijeću dvotrećinskom većinom od 35 vijećnika. Građani Brčko Distrikta direktno biraju Skupštinu Distrikta, koja kasnije bira gradonačelnika.

Nove izborne tehnologije biće testirane na pojedinim biračkim mestima kako bi se obezbedio integritet izbora. Pilot projekti obuhvataju autentifikaciju birača, automatsko prebrojavanje glasova preko optičkih skenera, biometrijsku identifikaciju i video nadzor biračkih mesta.

Tvrdi se da se neće moći glasati za one koji su umrli na biračkim spiskovima, niti glasati u ime onih koji tog dana odluče da ne izađu na izbore. Nakon izmjena Izbornog zakona BiH, ratni zločinci više ne mogu biti na izbornim listama.

U 12 gradova i opština gradonačelnici su već poznati jer postoji samo jedan kandidat za tu funkciju, od kojih neki tek stupaju na dužnost kao jedini kandidati na izborima, dok su drugi već u sigurnom novom mandatu. Opozicija u ovim oblastima ne vidi šanse za uspeh, pa resurse preusmerava na druge opštine gde misle da imaju veću podršku.

Ukupni troškovi Lokalnih izbora 2024. godine iznose 19 miliona konvertibilnih maraka (oko 9,7 miliona evra).