Suše izazivaju španski bum u uzgoju pistaća

Suše izazivaju španski bum u uzgoju pistaća

Migel Anhel Garsija, farmer iz centralne Španije, prešao je s tradicionalnog uzgajanja grožđa i žitarica na proizvodnju pistaća, što oslikava širu promenu u španskoj poljoprivredi. Kako su suše postale učestalije i intenzivnije zbog klimatskih promena, Garsija je prepoznao da su pistaći, koji su otporniji na sušne uslove, održivija opcija za njegovu farmu.

Garsija, koji uzgaja pistaće na svojoj farmi od 26 hektara u Manzanaresu, sada ubere između 10 i 20 tona ovih oraha svake godine. Prva stabla pistaća zasadio je 2007. godine, prepoznajući promene u klimi i tržištu. „Vino i žitarice više nisu bile održive“, kaže on, naglašavajući potrebu za prilagođavanjem novim uslovima.

Pistaći, porijeklom iz Bliskog istoka, su otporni na sušu i prilagođeni toplim letima i hladnim zimama. Garsija koristi električni kombajn koji efikasno bere pistaće, koristeći sistem koji sakuplja orase u platnu postavljenom ispod drveća.

Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je površina posvećena uzgoju pistaća u Španiji porasla skoro pet puta, dostigavši 79.000 hektara do 2024. godine. Španija je tako postala najveći uzgajivač pistaća u Evropi i četvrti u svetu, nakon Sjedinjenih Država, Irana i Turske.

Ove godine, Španija je doživela najtopliji avgust u istoriji, sa prosečnom temperaturom od 25 stepeni Celzijusa. U svetlu klimatskih promena, raste potražnja za ovim kulturama koje bolje podnose sušu. Proizvodnja pistaća u zemlji je, prema procenama, trenutno oko 9.000 tona godišnje, ali se očekuje dalji rast jer većina zasađenih stabala još nije počela da rađa.

Hoakin Kajuela Verges, generalni sekretar poljoprivredne zadruge Pistamanča, naglašava da postoji velika potražnja za pistaćima, sa 90% proizvodnje koja se izvozi u Evropu, pretežno u Francusku i Nemačku. Cena pistaća kreće se između 10 i 11 evra po kilogramu.

Kako bi podržala rastuću proizvodnju, zadružna organizacija planira da investira pet miliona evra u novu fabriku za sortiranje, guljenje i sušenje pistaća, koja će moći da obradi milion kilograma godišnje kada bude završena.

Izazovi i budućnost

Iako postoji zabrinutost da bi brzi rast proizvodnje mogao dovesti do prekomerne ponude i smanjenja cena, stručnjaci smatraju da su domaći proizvođači u dobrom položaju. Trenutna domaća potražnja za pistaćima i dalje se zadovoljava uvozom, pretežno iz Sjedinjenih Država.

Garsija, koji se suočava s izazovima, upozorava da je uzgoj pistaća proces koji zahteva strpljenje. „Ulažem u ovaj usev 15 godina i tek sada mogu da nadoknadim ono što sam potrošio“, kaže on. Njegovo iskustvo odražava širu realnost mnogih novih uzgajivača koji se okreću ovom unosnom, ali dugotrajnom poljoprivrednom biznisu.

U svetlu sve većih klimatskih izazova, čini se da pistaći predstavljaju održivu budućnost za španske farmere, nudeći mogućnost prilagođavanja i prosperiteta u promenljivom okruženju.