Očekuje se da će bakterije otporne na lekove ubiti desetine miliona do 2050

Očekuje se da će bakterije otporne na lekove ubiti desetine miliona do 2050

Predviđa se da će infekcije superbakterijama otpornim na lekove ubiti skoro 40 miliona ljudi u narednih 25 godina, predviđa globalna analiza u ponedeljak, pošto su istraživači pozvali na akciju kako bi se izbegao ovaj mračni scenario.

Superbakterije – sojevi bakterija ili patogena koji su postali otporni na antibiotike, što ih čini mnogo težim za lečenje – prepoznate su kao rastuća pretnja globalnom zdravlju.

Analiza je naplaćena kao prvo istraživanje koje prati globalni uticaj superbakterija tokom vremena i procenjuje šta bi se sledeće moglo dogoditi.

Više od milion ljudi umrlo je od superbakterija – koje se takođe nazivaju antimikrobna rezistencija (AMR) – godišnje širom sveta između 1990. i 2021. godine, prema studiji u časopisu The Lancet.

Smrt među decom mlađom od pet godina od superbakterija je zapravo pala za više od 50 odsto u poslednje tri decenije, kaže studija, zbog poboljšanja mera za sprečavanje i kontrolu infekcija kod novorođenčadi.

Međutim, kada deca sada zaraze superbakterije, infekcije je mnogo teže lečiti.

A smrtni slučajevi starijih od 70 godina porasli su za više od 80 procenata u istom periodu, pošto je starija populacija postala podložnija infekcijama.

Smrtnost od infekcija MRSA, vrste stafilokoke koja je postala otporna na mnoge antibiotike, udvostručila se na 130.000 u 2021. u odnosu na tri decenije ranije, navodi se u studiji.

Istraživači su koristili modeliranje kako bi procenili da će – na osnovu trenutnih trendova – broj direktnih smrtnih slučajeva od AMR-a porasti za 67 odsto i dostići skoro dva miliona godišnje do 2050. godine.

Takođe će igrati ulogu u dodatnih 8,2 miliona godišnjih smrtnih slučajeva, što je skok od skoro 75 procenata, prema modeliranju.

Prema ovom scenariju, AMR će direktno ubiti 39 miliona ljudi u narednih četvrt veka i doprineti ukupno 169 miliona smrti, dodaje se.

Ali mogući su i manje strašni scenariji.

Ako svet radi na poboljšanju nege za teške infekcije i pristupa antimikrobnim lekovima, to bi moglo da spase živote 92 miliona ljudi do 2050. godine, sugeriše model.

„Ovi nalazi naglašavaju da je AMR već decenijama značajna globalna zdravstvena pretnja i da ova pretnja raste“, rekao je u saopštenju koautor studije Mohsen Nagavi iz američkog Instituta za zdravstvenu metriku.

Istraživači su posmatrali 22 patogena, 84 kombinacije lekova i patogena i 11 infektivnih sindroma kao što je meningitis. Studija je obuhvatila podatke iz 520 miliona pojedinačnih zapisa u 204 zemlje i teritorije.

Objavljen je uoči sastanka AMR na visokom nivou u Ujedinjenim nacijama koji je zakazan za 26. septembar.

Antimikrobna rezistencija je prirodna pojava, ali je prekomerna upotreba i zloupotreba antibiotika kod ljudi, životinja i biljaka pogoršala problem.