Korišćenje sunčeve svetlosti za pretvaranje gasova staklene bašte u vredne hemikalije

Korišćenje sunčeve svetlosti za pretvaranje gasova staklene bašte u vredne hemikalije

Istraživači sa Univerziteta McGill iskoristili su moć sunčeve svetlosti da transformišu dva najštetnija gasova staklene bašte u vredne hemikalije. Ovo otkriće moglo bi pomoći u borbi protiv klimatskih promena i obezbediti održiviji način proizvodnje određenih industrijskih proizvoda.

„Zamislite svet u kome bi izduvni gasovi iz vašeg automobila ili izduvne gasove iz fabrike mogli da se transformišu, uz pomoć sunčeve svetlosti, u čisto gorivo za vozila, građevne blokove za svakodnevnu plastiku i energiju uskladištenu u baterijama“, rekao je prvi autor Hui Su, postdoktorski saradnik na McGillovom odseku za hemiju. „Upravo to je vrsta transformacije koju ovaj novi hemijski proces omogućava.“

Novi hemijski proces istraživačkog tima koji pokreće svetlo pretvara metan i ugljen-dioksid u zeleni metanol i ugljen-monoksid u jednoj reakciji. Oba proizvoda su visoko cenjena u hemijskom i energetskom sektoru, rekli su istraživači.

Nalazi, objavljeni u Nature Communications, opisuju novi mehanizam ukorenjen u sopstvenom nacrtu prirode, sličan tome kako fotosinteza omogućava biljkama da pretvore ugljen-dioksid i vodu u glukozu i kiseonik koristeći sunčevu svetlost.

U ovom hemijskom procesu, jedinstvena mešavina zlata, paladijuma i galijum nitrida deluje kao katalizator. Kada je izložena sunčevoj svetlosti, supstanca pokreće reakciju: atom kiseonika iz ugljen-dioksida vezuje se za molekul metana, proizvodeći zeleni metanol. Ugljen monoksid se stvara kao nusproizvod.

„Iskoristivši obilnu energiju sunca, u suštini možemo da recikliramo dva gasa staklene bašte u korisne proizvode. Proces funkcioniše na sobnoj temperaturi i ne zahteva visoku toplotu ili oštre hemikalije koje se koriste u drugim hemijskim reakcijama“, rekao je stariji autor Čao -Jun Li, uvaženi profesor James McGill na McGill-ovom odeljenju za hemiju i kanadska istraživačka katedra za zelenu/organsku hemiju.

„Ova inovacija nudi obećavajući put ka kanadskom cilju za neto nultu emisiju do 2050. i pretvara ekološki izazov u ​​priliku za održiviju budućnost“, rekao je koautor Jing-Tan Han, dr. student na McGill-ovom odseku za hemiju.