Intervencija u načinu života od detinjstva do adolescencije utiče na metabolizam čak i godinama kasnije, otkriva studija

Intervencija u načinu života od detinjstva do adolescencije utiče na metabolizam čak i godinama kasnije, otkriva studija

Nova studija sa Univerziteta istočne Finske (UEF) otkriva kako rane promene načina života mogu imati dugotrajne posledice. Utvrđeno je da dijeta i intervencija fizičke aktivnosti u detinjstvu i adolescenciji duboko utiču na metabolizam čak i godinama kasnije.

Studija o fizičkoj aktivnosti i ishrani kod dece (PANIC) je prva studija intervencije u načinu života koja koristi naprednu metabolomičku tehnologiju tečne hromatografije-masene spektrometrije (LC-MS) za analizu molekularnih mehanizama koji leže u osnovi zdravstvenih efekata promena načina života od detinjstva do adolescencije.

Analizom uzoraka krvi, istraživači su uspeli da identifikuju promene u 80 metabolita. „To su bili metaboliti povezani sa kritičnim procesima za razvoj kardiometaboličkih bolesti, kao što su metabolizam lipida, zapaljenje i zdravlje creva“, kaže postdoktorski istraživač Iman Zarei. Studija je objavljena u iScience.

Ono što ove nalaze čini posebno važnim jeste da je 17 od ovih metabolita ostalo izmenjeno i posle osam godina, iako je najintenzivniji deo intervencije u načinu života trajao samo prve dve godine. Ovo sugeriše da rana intervencija može imati ne samo trenutne koristi, već i dugotrajnije zdravstvene efekte.

Neke od najznačajnijih promena bile su u masnim amidima, molekulima uključenim u različite fiziološke funkcije kao što su zapaljenje, kontrola težine, ponašanje u ishrani, indukcija sna, kontrola bola i anksioznosti, angiogeneza, proširenje arterija i neuroprotekcija. Takve promene mogu biti povezane sa manjim rizikom od nekoliko hroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti.

„Naše istraživanje pruža ubedljive dokaze da rane i trajne promene načina života mogu imati dubok uticaj na putanju zdravlja deteta“, kaže profesor Timo Laka, vodeći istraživač studije. On ističe važnost ranog sticanja zdravih navika, napominjući da bi ove promene mogle da spreče nastanak hroničnih bolesti koje često počinju da se razvijaju u detinjstvu ili čak tokom fetalnog perioda.

Studija je jedna od prvih koja je pokazala kako korisne promene u ishrani i fizičkoj aktivnosti u detinjstvu mogu uticati na metabolizam tela čak i na duži rok.

Studija PANIC je deo Zajednice za istraživanje metaboličkih bolesti pri UEF-u i posvećena je istraživanju glavnih kardiometaboličkih bolesti. Koristeći genetiku, genomiku, translaciona istraživanja i intervencije u načinu života, zajednica ima za cilj da pruži snažne dokaze o mehanizmima bolesti i unapredi ranu dijagnozu, prevenciju i personalizovani tretman. Istraživačka zajednica se sastoji od 20 istraživačkih grupa, koje obuhvataju osnovna istraživanja do brige o pacijentima.