Istraživanje matičnih ćelija krvi moglo bi da transformiše transplantaciju koštane srži

Istraživanje matičnih ćelija krvi moglo bi da transformiše transplantaciju koštane srži

Istraživači iz Melburna napravili su prvi svetski proboj u stvaranju krvnih matičnih ćelija koje su veoma slične onima u ljudskom telu. A otkriće bi uskoro moglo dovesti do personalizovanih tretmana za decu sa leukemijom i poremećajima koštane srži.

Istraživanje, koje je vodio Murdoch Children’s Research Institute (MCRI) i objavljeno u Nature Biotechnologi, prevazišlo je veliku prepreku za proizvodnju matičnih ćelija ljudske krvi, koje mogu stvoriti crvena zrnca, bela krvna zrnca i trombocite, koji se blisko podudaraju sa onima u ljudskom embrionu. .

Vanredni profesor MCRI Elizabeth Ng rekla je da je tim napravio značajno otkriće u razvoju matičnih ćelija ljudske krvi, utirući put da se ove ćelije uzgojene u laboratoriji koriste u transplantaciji krvnih matičnih ćelija i koštane srži.

„Sposobnost da se od pacijenta uzme bilo koja ćelija, reprogramira je u matičnu ćeliju, a zatim se pretvore u krvne ćelije koje se posebno podudaraju za transplantaciju će imati ogroman uticaj na živote ovih ranjivih pacijenata“, rekla je ona.

„Pre ove studije, razvoj matičnih ćelija ljudske krvi u laboratoriji koje su bile sposobne da se transplantiraju u životinjski model neuspeha koštane srži da bi se napravile zdrave krvne ćelije nije bio ostvariv. Razvili smo radni tok koji je stvorio transplantabilne krvne matične ćelije koji blisko odražavaju one u ljudskom embrionu.

„Važno je da se ove ljudske ćelije mogu stvoriti u obimu i čistoći koja je potrebna za kliničku upotrebu.

U studiji, imunodeficijentnim miševima su ubrizgane matične ćelije ljudske krvi napravljene u laboratoriji. Utvrđeno je da su krvne matične ćelije postale funkcionalna koštana srž na sličnim nivoima kao kod transplantacije krvnih ćelija pupčane vrpce, što je dokazano merilo uspeha.

Istraživanje je takođe otkrilo da se matične ćelije uzgajane u laboratoriji mogu zamrznuti pre nego što se uspešno transplantiraju u miševe. Ovo je oponašalo proces očuvanja matičnih ćelija krvi donatora pre transplantacije pacijentima.

Profesor MCRI Ed Stenli rekao je da bi nalazi mogli da dovedu do novih opcija lečenja za niz krvnih poremećaja.

„Crvene krvne ćelije su od vitalnog značaja za transport kiseonika, a bela krvna zrnca su naša imunološka odbrana, dok trombociti izazivaju zgrušavanje da bi zaustavili krvarenje“, rekao je on. Razumevanje kako se ove ćelije razvijaju i funkcionišu je kao dekodiranje složene slagalice.

„Savrševanjem metoda matičnih ćelija koje oponašaju razvoj normalnih matičnih ćelija krvi koje se nalaze u našim telima, možemo razumeti i razviti personalizovane tretmane za niz krvnih bolesti, uključujući leukemiju i otkazivanje koštane srži.

Profesor MCRI Endrju Elefanti rekao je da je transplantacija krvnih matičnih ćelija često ključni deo spasonosnog tretmana za krvne poremećaje u detinjstvu, da nisu sva deca našla idealno podudarnog donatora.

„Neusklađene imune ćelije donora iz transplantacije mogu napasti sopstvena tkiva primaoca, što dovodi do teške bolesti ili smrti“, rekao je on.

„Razvoj personalizovanih matičnih ćelija specifičnih za pacijente će sprečiti ove komplikacije, rešiti nedostatak donatora i, uz uređivanje genoma, pomoći u ispravljanju osnovnih uzroka bolesti krvi.“

Profesor Elefanti je rekao da će sledeća faza, verovatno za oko pet godina, biti sprovođenje kliničkog ispitivanja faze I kako bi se testirala bezbednost upotrebe ovih krvnih zrnaca uzgojenih u laboratoriji kod ljudi.

Profesor Elefanti, prof Stenli i vanredni profesor Ng su takođe glavni istraživači u čvorištu u Melburnu Centra za medicinu matičnih ćelija Novo Nordisk Fondacije (reNEV).

Istraživači sa Univerziteta u Melburnu, Peter MacCallum Centra za rak, Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, Univerzitetskog koledža u Londonu i Univerziteta u Birmingemu takođe su doprineli nalazima.