Klimatske promene će povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom

Klimatske promene će povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom

Klimatske promene će povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom od Salmonella enterica, prema novoj studiji. Istraživanje se pojavljuje u časopisu Primenjena mikrobiologija i mikrobiologija životne sredine.

S. enterica izaziva bolest kod 1,2 miliona ljudi u Sjedinjenim Državama svake godine. Poslednjih godina najčešći put zaraze je konzumiranje kontaminiranih svežih proizvoda. Salmonela opstaje na više poljoprivrednih kultura i opstaje u zemljištu tokom dužeg vremenskog perioda.

U biljkama, istraživači su otkrili da salmonela koristi promene u biljnom okruženju koje su uneli drugi organizmi. Biljke zaražene bakterijskim fitopatogenima (organizmi koji izazivaju bolest u biljkama) dovode do povećane postojanosti ovog humanog enteričkog patogena.

„Nije iznenađujuće da je domaćin izmenjen bolešću. Ono što je interesantno je kako ove promene utiču na druge članove zajednice bakterija, pored patogena koji izaziva bolest. Štaviše, uticaj povećane vlažnosti na zdrave biljke takođe je podržao opstanak Salmonele na biljke, što bi klimatske promene učinilo pitanjem bezbednosti hrane“, rekao je autor odgovarajuće studije dr Džeri Barak, profesor na Odeljenju za patologiju biljaka Univerziteta Viskonsin-Medison. „Kontrola biljnih bolesti kao što je bakterijska pegavost listova zelene salate je takođe važna za bezbednost hrane. Klimatske promene će povećati rizik od bolesti koje se prenose hranom usled konzumiranja sirovih proizvoda.“

Bakterijska pegavost lista izazvana Ksanthomonas hortorum pv. Vitians je uobičajena pretnja za proizvodnju lisnatog zelenila. U novoj studiji, istraživači su pokušali da istraže da li na sudbinu salmonele utiče vlažnost ili vreme dolaska tokom napredovanja bolesti bakterijske pegavosti listova.

Istraživači su sproveli eksperimente sa zelenom salatom sa bakterijskom pegavosti i salmonelom. Eksperimenti su varirali u danima kada su biljke bile zaražene sa Ks. Vitians i kada je S. enterica stigla u kapljici vode na listu da bi oponašala dolazak putem navodnjavanja ili prskanja iz zemlje.

Istraživači su takođe razlikovali periode visoke i niske vlažnosti i koliko dana su čekali nakon što je salmonela uvedena da bi izmerili internu populaciju salmonele. To su ćelije salmonele koje su se preselile sa površine lista u unutrašnjost lista, gde su bakterije bezbedne od izlaganja sunčevom UV zračenju ili tretmana dezinfekcije posle berbe.

Istraživači su otkrili da bakterijska pegavost listova zelene salate uzrokovana Ks. vitians može da podstakne preživljavanje i internalizaciju salmonele unutar romaine salate.

Uspeh salmonele zavisi od vremena dolaska tokom infekcije bakterijskom pegavosti listova. Ako dođe prerano u bakterijsku infekciju pegavosti listova, odbrana biljke podignuta protiv biljnog patogena ograničava rast i preživljavanje salmonele. Prekasno, i okruženje domaćina je podleglo biljnoj bolesti koja takođe smanjuje rast i opstanak salmonele. Izloženost visokoj vlažnosti i simptomi natapanja vodom uzrokovani Ks. vitians takođe povećavaju sposobnost salmonele da brzo raste u salati, a predviđa se da će klimatske promene povećati periode vlažnosti.