RSV je povezan sa astmom kod dece – ali još uvek ne možemo reći da jedno izaziva drugo

RSV je povezan sa astmom kod dece – ali još uvek ne možemo reći da jedno izaziva drugo

Kako zima nastupa u Australiji, respiratorni virusi su svuda. Jedan od glavnih krivaca je respiratorni sincicijalni virus ili RSV, koji je ove godine izazvao više od 145.000 infekcija širom zemlje. Većina je kod dece mlađe od pet godina.

RSV je vodeći uzrok bronhiolitisa i pneumonije (obe infekcije grudnog koša) kod male dece. Svake godine, najmanje 1 od 200 dece mlađe od 5 godina bude hospitalizovano sa RSV u Australiji. Bebe mlađe od 6 meseci, a posebno mlađe od 3 meseca, su u najvećem riziku.

RSV inficira disajne puteve i pluća, čineći sluz disajnih puteva veoma lepljivom. Mlade bebe mogu razviti kašalj, piskanje, otežano disanje i loše hranjenje.

Istraživanja pokazuju da teška RSV infekcija u detinjstvu takođe može povećati rizik od razvoja astme kod dece. Dakle, koji su dokazi koji povezuju RSV sa astmom? I zašto bi ovo udruženje moglo da postoji?

Astma je hronično stanje pluća koje pogađa 11% Australijanaca. Ljudi sa astmom često imaju poteškoća sa disanjem, kašlju i piskanjem. To je zbog toga što im disajni putevi privremeno postaju uži, obično zbog okidača (na primer, virusne infekcije, prašina ili polen). Astma često počinje kao piskanje u predškolskom uzrastu. Ali kod nekih ljudi to počinje u odraslom dobu.

Kada govorimo o RSV-u i astmi, važno je razmotriti razlike između povezanosti i uzročnosti. Povezanost postoji kada se dva događaja obično dešavaju zajedno (na primer, pušenje i ispijanje kafe), dok je uzročnost kada znamo da jedan može izazvati drugi (na primer, pušenje i rak pluća). Dok je veza između RSV-a i astme dobro utvrđena, uzročnost još nije dokazana.

Da bi se dokazala uzročnost, moraju biti ispunjeni određeni kriterijumi. Ovo uključuje vremenski odnos (u ovom slučaju RSV infekcija treba da dođe pre astme) i uverljivo objašnjenje (biološki mehanizam).

Neki dokazi sugerišu da RSV infekcije menjaju ćelije disajnih puteva u razvoju odojčadi i male dece. To može značiti da je zaštitna ili barijerna funkcija sluznice disajnih puteva izmenjena, predisponirajući dete na senzibilizaciju alergenom – gde njihov imuni sistem proizvodi antitelo na nešto sa čime se susreću, kao što su trava ili prašina.

Senzibilizacija na alergene je značajan faktor rizika za astmu, tako da teška RSV infekcija može doprineti razvoju astme kroz senzibilizaciju na uobičajene alergene iz okoline. Ovo predstavlja mogući biološki mehanizam, ali nam je potrebno još istraživanja da to potvrdimo.

Nekoliko studija pokazuje povezanost između teškog RSV-a i rekurentnog zviždanja i astme kasnije u detinjstvu.

Ali šta je prvo? U jednoj studiji, deca mlađa od 12 meseci koja su razvila RSV bronhiolitis su praćena šest godina. Skoro polovini (48%) je dijagnostikovana astma pre sedmog rođendana.

Slično tome, u drugoj studiji, deca hospitalizovana sa RSV infekcijom pre nego što napune dve godine imala su veću verovatnoću da razviju astmu do 18. godine nego deca koja nisu hospitalizovana.

Nasuprot tome, istraživači koji su sproveli studiju blizanaca zaključili su da podaci verovatnije ukazuju na obrnutu uzročnost. Odnosno, deca sa predispozicijom za astmu su imala veću verovatnoću da razviju RSV koji zahteva hospitalizaciju.

Klatno se može ljuljati ka uzročnosti. Nedavni nalazi iz južnoafričke kohortne studije pokazali su da su teške RSV infekcije bile povezane i sa rekurentnim piskanjem i kasnijim oštećenjem funkcije pluća.

Ranija studija ove grupe pokazala je da je hospitalizacija za bilo koju respiratornu infekciju, a posebno za RSV, bila povezana sa rekurentnim respiratornim infekcijama i zviždanjem. Ponavljano piskanje i smanjena funkcija pluća su prediktori buduće astme.

Još jedno nedavno istraživanje na više od 1.700 dece u Sjedinjenim Državama pokazalo je da izbegavanje RSV infekcije tokom detinjstva može sprečiti do 15% astme u detinjstvu.

Nedavna dostupnost vakcinacije za majke i monoklonskih antitela za sprečavanje RSV verovatno će pomoći da se jednom zauvek odgovori na ovo pitanje.

Ranije ove godine, nirsevimab (monoklonsko antitelo dugog dejstva) je stavljen na raspolaganje odojčadi i maloj deci kroz državne programe u Zapadnoj Australiji, Kvinslendu i Novom Južnom Velsu. Nirsevimab deluje malo drugačije od vakcine, ali se slično daje kao injekcija.

Pored toga, RSV vakcina Abrisvo je ove godine registrovana u Australiji za upotrebu tokom trudnoće, kako bi zaštitila bebu kada se rodi. Dostupan je za trudnice da ga kupe privatno na recept od svog lekara, dok je Južna Australija nedavno najavila da će besplatno obezbediti Abrisvo trudnicama sledeće godine.

Sa ovim merama, nadamo se da ćemo u godinama koje dolaze videti smanjenje RSV-a na nivou populacije. Ako u isto vreme vidimo smanjenje astme, ovo bi konačno moglo da odgovori na pitanje uzročnosti.

Iako porota još uvek može da utvrdi da li RSV izaziva astmu, RSV i druge virusne infekcije mogu posebno da budu problem za ljude koji već imaju astmu. I za odrasle i za decu sa astmom, virusne respiratorne bolesti mogu biti teže i izazvati razbuktavanje simptoma astme.

RSV se širi kašljanjem, kijanjem i bliskim kontaktom. I postoji mnogo drugih virusa koji se šire na sličan način. Roditelji mogu pomoći da njihova deca i drugi budu zdravi tako što će ohrabrivati decu da pokriju usta i nos kada kašlju ili kijaju i redovno peru ruke.

Osiguravanje da se deca drže dalje od škole, brige o deci ili druge dece kada su bolesna pomaže u sprečavanju širenja mnogih virusa, uključujući RSV. Konačno, praćenje vakcinacija i primanje vakcine protiv gripa svake godine može napraviti veliku razliku za naše zdravlje i za one oko nas.