Nova oitkrića o evoluciji polnih hromozoma: Potencijalni izazovi za ljudski Y hromozom

Nova oitkrića o evoluciji polnih hromozoma: Potencijalni izazovi za ljudski Y hromozom

Istraživanja su pokazala da ljudski Y hromozom, koji određuje muški pol, može biti na putu ka izumiranju zbog njegove degeneracije tokom miliona godina evolucije. Dokazano je da su dva roda glodara već izgubila svoj Y hromozom, ali su preživeli i dalje. Rad objavljen u časopisu PNAS 2022. godine otkriva kako je bodljikavi pacov evoluirao novi gen koji određuje muški pol, iako je izgubio tradicionalni Y hromozom i ključni gen SRY.

Kod ljudi i drugih sisara, ženke imaju dva X hromozoma, dok mužjaci imaju jedan X i jedan mali Y hromozom. Y hromozom sadrži ključni gen SRY koji pokreće muški razvoj embriona, ali se pokazuje da je ovaj hromozom tokom vremena izgubio veliki broj gena, sa procenom da bi mogao potpuno nestati za oko 11 miliona godina.

Istraživači sa Univerziteta Hokaido, predvođeni Asato Kuroivom, pronašli su da bodljikavi pacovi koriste drugačiji sistem za određivanje pola. Kod ovih pacova, gen koji je zamenuo SRY je otkriven na hromozomu 3 i uključuje malu duplikaciju DNK koja aktivira gen SOX9, ključan za određivanje muškog pola. Ova promjena može omogućiti pacovima da funkcionišu bez Y hromozoma.

Ova otkrića donose nova pitanja o mogućem razvoju novih sistema za određivanje pola kod ljudi. Dok su neki organizmi kao što su gušteri i zmije razvili partenogenezu (sposobnost reprodukcije bez mužjaka), ljudi ne mogu, zbog potrebe za „utisnutim“ genima koji dolaze od očeva.

Ako Y hromozom nestane, mogla bi se razviti nova genetska rešenja za određivanje pola, ali ovo može dovesti do genetskih sukoba i diverzifikacije novih ljudskih vrsta. U budućnosti, Zemlja bi mogla videti različite vrste ljudi ili čak potpuno novu evoluciju, kako sugeriše genetika profesor Dženi Grejvs sa Univerziteta La Trobe.