Boeing 737-800 sa potpredsednikom GOP Donalda Trampa prinudno sleteo zbog kvara u vazduhu

Boeing 737-800 sa potpredsednikom GOP Donalda Trampa prinudno sleteo zbog kvara u vazduhu

Boeing 737-800, koji je prevozio potpredsednika GOP predsedničkog kandidata Donalda Trampa, Džej Di Vensa, doživeo je kvar u vazduhu i prinudno sleteo u Viskonsin u subotu, izveštava [naziv medija]. Ovaj incident se dogodio nedelju dana nakon što je Trampov sopstveni avion preusmeren zbog mehaničkog problema.

Nakon kampanje u Milvokiju u subotu ujutro, Vens se ukrcao u čarter avion nazvan „Tramp Force Tvo“ i poleteo ka svojoj matičnoj državi Ohajo. Međutim, nekoliko minuta nakon poletanja, pilot je proglasio hitan slučaj zbog kvara na zaptivci vrata i vratio se u najveći grad Viskonsina, gde su avion pregledali zemaljska posada i vatrogasci.

„Pilot je obavestio da je došlo do kvara sa zaptivkom na vratima. Čim je problem rešen, avion se vratio na prvobitno planiranu putanju leta nazad u Sinsinati“, rekao je Vensov portparol Tejlor Van Kirk. Kvar je odložio let za oko sat vremena.

Ranije ovog meseca, ‘Tramp Force One’, Boeing 757-200 u vlasništvu kompanije bivšeg predsednika, preusmeren je na put na miting u Montani zbog mehaničkog problema. Avion je išao ka Bozemanu, gde je Tramp držao predizborni skup, i prinudno je sleteo u Bilings. Dva grada u Montani udaljena su oko 140 milja (225 km).

Zvaničnici aerodroma u Bilingsu krivili su za preusmeravanje neodređene „mehaničke probleme“, dok Tramp nije pomenuo incident u video obraćanju objavljenom na društvenim mrežama ubrzo nakon toga. Tramp je nastavio put Bozemana u malom privatnom avionu.

Vensovo prinudno sletanje je poslednji u nizu bezbednosnih incidenata koji su zadesili avione Boinga. Pet godina nakon što je neispravan sistem stabilnosti oborio dva aviona 737 MAKS 8, ubivši 346 ljudi, eksplodiranje panela vrata 737 MAKS 9 vratilo je ime kompanije na naslovne strane u januaru.

Kako su se i dalje pojavljivali potencijalno katastrofalni nedostaci u avionima Boeing, kompanija je u julu pristala da plati kaznu od 243,6 miliona dolara i prizna krivicu za prevaru zbog svojih pokušaja da prikrije greške u sistemu stabilnosti odgovornim za padove 2018. i 2019. godine.