Naučnici otkrivaju kako supermasivne crne rupe privlače i troše zvezde

Naučnici otkrivaju kako supermasivne crne rupe privlače i troše zvezde

Tim istraživača sa nekoliko vodećih svetskih univerziteta, uključujući MIT, Sirakuza i Džons Hopkins, napravio je značajan korak napred u razumevanju interakcije supermasivnih crnih rupa i zvezda koje se nalaze u njihovoj blizini. Korišćenjem novih podataka sa NASA-ine rendgenske opservatorije Čandra, opservatorije Svift i ESA-ine XMM-Nevton, naučnici su analizirali sistem poznat kao AT2018fik, gde su otkrili fascinantne detalje o tome kako crna rupa dobija i troši materijal iz zvezda.

AT2018fik je sistem u kojem supermasivna crna rupa, mase oko 50 miliona puta veće od Sunca, povlači materijal iz zvezde koja se našla u njenoj blizini. Ova galaksija se nalazi na udaljenosti od oko 860 miliona svetlosnih godina od Zemlje. Istraživači su utvrdili da zvezda orbitira crnu rupu na visoko eliptičnoj orbiti, pri čemu njena najbliža tačka prilaska dovodi do delimičnog uništenja zvezde.

Zvezda u ovom sistemu preživljava prolazak pored crne rupe, ali se delimično uništava, pri čemu se materijal iz nje povlači u obliku plimnih repova zvezdanih krhotina. Ovaj materijal se kasnije vraća u crnu rupu, gde dolazi do značajnog povećanja sjaja rendgenskih zraka. Ovaj proces se ponavlja svaki put kada zvezda napravi svoju orbitu, što se dešava otprilike svake tri i po godine.

Naučnici su prvi put primetili ovaj sistem 2018. godine, kada je optička anketa ASAS-SN otkrila nagli porast sjaja. Tada su posmatranja pomoću opservatorija NICER i Čandra pokazala da je reč o „događaju plime i oseke“, kada crna rupa delimično raspara zvezdu, a zatim proguta deo materijala. Interesantno je da su oko dve godine kasnije, 2020. godine, zabeleženi novi bljeskovi rendgenskog i UV svetla, što je sugerisalo da zvezda nije potpuno uništena, već da je ponovo došla u blizinu crne rupe i izgubila još materijala.

Nova istraživanja pokazuju da će sledeći prolazak zvezde blizu crne rupe, koji će verovatno biti manji obrok nego prethodni, početi između maja i avgusta 2025. godine, dok se očekuje da će završiti 2027. godine. Istraživači veruju da će zvezda postepeno gubiti masu pri svakom prolasku, sve dok na kraju ne bude potpuno uništena.

Ovo istraživanje pruža važne uvide u ponašanje zvezda u blizini supermasivnih crnih rupa i otkriva složene interakcije koje se dešavaju u ovim ekstremnim uslovima. Naučnici planiraju da nastave sa praćenjem sistema AT2018fik kako bi dalje istražili ove fascinantne procese. Rezultati istraživanja biće objavljeni u časopisu The Astrophysical Journal.