Naučnici razvili metodu „trojanskog konja“ za borbu protiv malarije i parazitskih bolesti

Naučnici razvili metodu „trojanskog konja“ za borbu protiv malarije i parazitskih bolesti

Naučnici sa Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) razvili su inovativnu metodu „trojanskog konja“ koja bi mogla revolucionisati tretmane za malariju i druge parazitske bolesti. Ova tehnika koristi holesterol, esencijalni gradivni blok života, za prikrivanje lekova koji se zatim unose u parazite malarije, omogućavajući efikasniju eliminaciju parazita. Rezultati istraživanja, objavljeni u časopisu EMBO Molecular Medicine, pokazuju da je ovaj pristup tri do 25 puta efikasniji u uništavanju parazita u poređenju sa lekovima koji nisu vezani za holesterol.

Malarija, bolest koja svake godine pogađa milione ljudi širom sveta, izazvana je parazitima koje prenose komarci. Ovi paraziti ulaze u crvena krvna zrnca gde se skrivaju od imunog sistema i postaju otporniji na trenutne terapije. Iako postojeći lekovi mogu biti efikasni, paraziti malarije su poznati po tome što razvijaju otpornost na terapije, što predstavlja veliki izazov za naučnike.

Metoda „trojanskog konja“, koju je predvodio profesor Aleks Majer sa ANU, koristi se za prevazilaženje ovog problema. Paraziti su posebno zavisni od holesterola, jer su tokom evolucije izgubili sposobnost da ga sami sintetišu. Korišćenjem ove slabosti, istraživači su osmislili način da lekove vežu za holesterol, omogućavajući parazitima da aktivno unose holesterol zajedno sa lekom. Na taj način, lekovi mogu da prodiru u optimalne zone unutar parazita, gde mogu naneti maksimalnu štetu.

„Ova tehnika značajno povećava efikasnost lekova protiv malarije, pružajući im novi život čak i ako su paraziti razvili otpornost na njih“, objasnio je profesor Majer. „Vezivanjem lekova za holesterol, možemo da prokrijumčarimo lekove u parazite, što omogućava bolju ciljanu terapiju i potencijalno smanjuje razvoj otpornosti na lekove.“

Osim borbe protiv malarije, ova metoda ima potencijalne primene i u lečenju drugih parazitskih bolesti, poput giardije, crevne infekcije koja izaziva dijareju, i lajšmanijaze, teške bolesti koja pogađa kožu i sluzokožu. Lajšmanijaza nesrazmerno pogađa stanovništvo u siromašnim delovima sveta i, ako se ne leči, može biti fatalna.

Naučnici ANU takođe naglašavaju da ovaj novi sistem za isporuku lekova može imati značajan uticaj na poljoprivrednu industriju. Paraziti mogu inficirati stoku, izazivajući ozbiljne zdravstvene probleme i gubitke za farmere koji se mere milijardama dolara. „Naš pristup bi mogao značajno smanjiti ove gubitke, pružajući efikasne terapije za bolesti koje pogađaju stoku“, rekao je profesor Majer.

Ovo istraživanje je rezultat saradnje između Istraživačke škole za biologiju i Istraživačke škole za hemiju na ANU, kao i istraživača iz Nemačke. Istraživači planiraju dalje istraživanje kako bi razvili nove, još efikasnije lekove koji su takođe jeftiniji za proizvodnju, što bi moglo otvoriti nove horizonte u borbi protiv parazitskih bolesti.

Profesor Majer je zaključio da je ovo tek početak i da će sledeće studije biti usmerene na proučavanje dugoročnih efekata ove metode, kao i na istraživanje njenog potencijala u različitim oblastima medicine i veterine. „Naša tehnika ne samo da pruža novi alat za borbu protiv malarije, već ima potencijal da promeni način na koji se borimo protiv parazitskih bolesti uopšte,“ rekao je Majer.