Da li plastika izaziva autizam? Evo šta pokazuju najnoviji dokazi

Da li plastika izaziva autizam? Evo šta pokazuju najnoviji dokazi

Nedavna studija privukla je pažnju javnosti na pitanje veze između plastike i razvoja autizma. Fokus istraživanja bio je na bisfenolu A ili BPA, komponenti tvrde plastike, i potencijalnom uticaju izlaganja ovoj supstanci na rizik od autizma kod dečaka.

Važno je napomenuti da studija ne tvrdi direktnu uzročno-posledičnu vezu između plastike koja sadrži BPA i autizma, već ukazuje na mogućnost da BPA može uticati na nivoe estrogena kod dece, što potencijalno može povećati rizik od dijagnoze autizma.

BPA se koristi u tvrdoj plastici već decenijama, često nalazeći svoje mesto u ambalaži za hranu i posudama za piće. Brige oko uticaja BPA na zdravlje ljudi prisutne su zbog njegove sposobnosti da delimično imitira hormone u telu, poput estrogena.

Autizam je kompleksni neurorazvojni poremećaj koji se manifestuje kroz poteškoće u socijalnoj interakciji i ponavljajućem ponašanju. Simptomi autizma variraju u intenzitetu, što dovodi do različitih iskustava kod osoba sa ovim poremećajem.

Genetika igra značajnu ulogu u autizmu, sa više od hiljadu gena povezanih sa ovim stanjem. Međutim, uzroci većine slučajeva autizma još uvek nisu potpuno razjašnjeni, jer kompleksna interakcija gena često otežava precizno određivanje faktora rizika.

Pored genetskih faktora, okruženje takođe može doprineti razvoju autizma. Na primer, neki lekovi koji se nekada koristili tokom trudnoće sada se izbegavaju zbog potencijalnog povećanog rizika od neurorazvojnih poremećaja kod dece.

Najnovija studija istražuje moguću vezu između izlaganja BPA u materici i autizma, koristeći podatke o deci iz Australije. Istraživači su identifikovali povezanost između visokih nivoa BPA kod majki i povećanog rizika od autizma kod dečaka sa određenim genetskim karakteristikama.

Istraživanje je takođe sprovedeno na miševima kako bi se ispitali efekti izlaganja BPA u materici na ponašanje i neurološke promene. Rezultati su pokazali određene promene u ponašanju i regionima mozga kod miševa izloženih BPA.

Važno je napomenuti da zaključci ovog istraživanja nisu jednoznačni i da se dodatna istraživanja i validacija rezultata iščekuju kako bi se potvrdila potencijalna veza između BPA i autizma.

U zaključku, iako su istraživanja poput ovog važna za razumevanje složenih faktora koji doprinose autizmu, treba biti oprezan prilikom tumačenja rezultata i izbegavati prebrze zaključke o uzrocima ovog neurorazvojnog poremećaja.