Beloruski novinar koji u kućnom pritvoru u Srbiji čeka odluku o izručenju skinut sa poternice Interpola

Beloruski novinar koji u kućnom pritvoru u Srbiji čeka odluku o izručenju skinut sa poternice Interpola

Beloruski novinar i opozicioni politički aktivista Andrej Gnjot, koji u kućnom pritvoru u Beogradu čeka odluku o izručenju Belorusiji, skinut je sa poternice Interpola, saopštio je danas njegov advokat Vadim Drozdov, javlja Radio Slobodna Evropa.

Poternica međunarodne policijske agencije bila je raspisana na zahtev Belorusije, koja Gnjota tereti za navodnu utaju poreza.

„Gnjot više nije predmet Interpolovog obaveštavanja“, navodi se u odluci generalnog sekretarijata policijske agencije, koju je medijima prosledio njegov advokat.

Drozdov je u saopštenju naveo da je Interpol odlukom, koja je doneta 5. avgusta, odgovorio na njegov zahtev za brisanje Gnjota iz informacionog sistema međunarodne agencije.

„To znači da nijedna država više neće moći da ga pritvori na zahtev Belorusije“, naveo je Drozdov, a preno RSE.

Gnjot je uhapšen u oktobru 2023. godine na beogradskom aerodromu, a u Srbiju je došao sa Tajlanda, gde je bio u egzilu.

U beogradskom Centralnom zatvoru je proveo sedam meseci, da bi 5. juna bio prebačen u kućni pritvor.

Viši sud u Beogradu doneo je rešenje o njegovom izrušenju Belorusiji, ali ono još nije pravosnažno.

Gnjot je pred sudom u Srbiji negirao optužbe Minska i nazvao ih politički motivisanim.

Tokom 2020. godine iz Belorusije je pobegao na Tajland pošto je kritikovao režim i učestvovao u protestima posle predsedničkih izbora.

Brisel je 13. juna pozvao na oslobađanje Gnjota u Srbiji, a to je učinilo i više medijskih i nevladinih organizacija u zemlji.

Gnjotov advokat je o slučaju obavestio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Sud je, prema njegovim navodima, nadležnima u Srbiji uputio pismo i naveo da očekuje da Gnjot nakon konačne odluke o ekstradiciji neće odmah biti izručen, odnosno da će mu biti obezbeđeno vreme za obraćanje Evropskom sudu.

U beloruskim zatvorima nalazi se više od 1.500 političkih zatvorenika, a među njima su novinari, aktivisti za ljudska prava i političari.