U razmeni zatvorenika, Putin signalizira da Rusija neće zaboraviti svoje bezbednosne operativce u inostranstvu

U razmeni zatvorenika, Putin signalizira da Rusija neće zaboraviti svoje bezbednosne operativce u inostranstvu

Predsednik Vladimir Putin koračao je crvenim tepihom između dva reda počasnih stražara sa puškama i srdačno pozdravio obaveštajne operativce oslobođene u najvećoj razmeni zarobljenika sa Zapadom od Hladnog rata.

„Otadžbina vas nije zaboravila ni na minut“, rekao je Putin, grleći svakog od njih nakon što su sišli niz stepenice mlaznog aviona koji ih je prevozio kući.

Putin, koji ovih dana retko — ako ikada — putuje na aerodrom da pozdravi šefove stranih država, svojim službama bezbednosti je isporučio jasnu poruku koja podiže moral: Ako vas uhvate, Rusija će vas vratiti kući.

Za Kremlj, Vadim Krasikov, ubica zatvoren u Nemačkoj zbog ubistva bivšeg čečenskog militanata u Berlinu, bio je možda najvažnija komponenta u razmeni u kojoj je osam Rusa zamenjeno za 16 zapadnjaka i ruskih disidenata koji su bili zatvoreni poslednjih godina.

Moskva je oslobodila američke novinare Evana Gerškoviča i Alsu Kurmaševu, bivšeg američkog marinca Pola Vilana i grupu vrhunskih disidenata.

Vašington je to veličao kao veliku diplomatsku pobedu. Ali i Moskva.

„Putin šalje signal da će oni koji rade u inostranstvu imati maksimalnu zaštitu i da će se država, ako budu uhapšeni, boriti za njihov povratak i prostrti crveni tepih za njih“, rekla je Tatjana Stanovaja, viši naučni saradnik Karnegi Rusije. Evroazijski centar.

Ona je napomenula da se ruska i zapadna percepcija sporazuma uveliko razlikuju.

„Na Zapadu se na to gleda iz humanitarne i političke perspektive, pomno prate mediji, značajni za društvo“, rekla je Stanovaja za Asošijeted pres. „U Rusiji to nije pitanje za društvo, već za državu.

Prosečan Rus verovatno „ne zna čak ni imena onih koji su se vratili“, dodala je ona. Ali za Putina su oni koji su se vratili u Rusiju pravi heroji, patriote koji su radili za državu i branili nacionalni interes.

Krasikov je osuđen 23. avgusta 2019. za ubistvo Zelimkana „Tornike“ Hangošvilija, 40-godišnjeg državljanina Gruzije koji se borio sa ruskim trupama u Čečeniji, a kasnije zatražio azil u Nemačkoj.

Kada je izrekao kaznu doživotnog zatvora 2021. godine, nemačke sudije su rekle da je Krasikov delovao po naređenju ruskih vlasti, koje su mu dale resurse da izvrši ubistvo.

2019. portparol Kremlja Dmitrij Peskov negirao je bilo kakvu umešanost Rusije u ubistvo. Ali u petak je rekao da je Krasikov oficir Federalne službe bezbednosti i da je nekada služio u Alfa jedinici specijalnih snaga FSB-a, zajedno sa nekim od Putinovih telohranitelja.

Uključivanjem Krasikova u sporazum, „Putin je pokazao koliko mu je važno da obezbedi povratak zatočenih ruskih špijuna“, rekao je Najdžel Guld-Dejvis, viši naučni saradnik za Rusiju i Evroaziju na Međunarodnom institutu za strateške studije sa sedištem u Londonu.

On je istakao da je „odlučnost ruskog lidera da vrati Krasikova bila ključna za ovu razmenu“.

Rusija je oslobodila dvostruko više ljudi od Zapada, što je Guld-Dejvis opisao kao „upadljivo odstupanje od striktnog pariteta (ili boljeg) na kome je Rusija uvek insistirala u prethodnim razmenama“.

Kada mu to odgovara, Putin je povremeno prihvatao neravnopravne razmene.

U septembru 2022. Ukrajina je pristala da oslobodi zatvorenog opozicionog lidera Viktora Medvedčuka, koga je Putin lično poznavao, i desetine drugih ljudi u zamenu za preko 200 Ukrajinaca i stranaca u ruskom zarobljeništvu.

Gould-Davies je rekao da je Putina, veterana KGB-a, mogla voditi snažna lična lojalnost tajnim agentima u razmeni u četvrtak.

„Putin sada tako visoko ceni svoje špijune da je spreman da pristane na nepovoljnu razmenu“, rekao je on.

Abas Galjamov, politički analitičar i bivši Putinov pisac govora, opisao je razmenu kao način da se obezbedi lojalnost ruskih operativaca u inostranstvu i natera ih da shvate da će „uložiti sve napore da ih izvuče iz zatvora“.

„Putin je pokazao svim svojim špijunima, ubicama i drugim ljudima koje koristi u inostranstvu da je kao njihov otac“, rekao je Galjamov. „To je važno jer osigurava njihovu lojalnost.

Dmitrij Medvedev, zamenik šefa Saveta bezbednosti kojim predsedava Putin, izjavio je na svom kanalu u aplikaciji za razmenu poruka da bi, iako bi bilo poželjno videti kako izdajnici Rusije trunu iza rešetaka… korisnije je izvući naše momke napolje.

Antizapadni jastreb je zloslutno dodao da bi „izdajnici sada grozničavo trebali da biraju nova imena i da se kriju pod programima zaštite svedoka“.

Među onima koje je Rusija oslobodila bili su Vladimir Kara-Murza, pisac dobitnik Pulicerove nagrade koji služi 25 godina zatvora zbog izdaje koja se smatra politički motivisanim; opozicioni aktivista Ilja Jašin, zatvoren zbog kritike rata u Ukrajini; saradnici pokojnog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog i Olega Orlova, veterana borca za ljudska prava.

Dok su neki izrazili nadu da bi oslobođeni aktivisti mogli da ožive opsednutu i ​​rascepkanu rusku opoziciju kojoj je nedostajao harizmatični lider od smrti Navaljnog, drugi ukazuju na strme izazove sa kojima će se suočiti.

Stanovaja je rekla da bi im bilo teško da se njihov glas čuje u Rusiji, gde većina ljudi nema pristup nezavisnim medijima, a liberalne stavove deli relativno uzak segment javnosti.

Ona je predvidela da će ih Kremlj prikazati kao da služe zapadnim interesima, posebno Kara-Murzi, dvojnom rusko-britanskom državljaninu koji je glasno podržavao sankcije Moskvi.

Galjamov je takođe rekao da Kremlj ne vidi oslobođene aktiviste kao veliku pretnju.

„Oslobođeni opozicionari neće izazvati nikakve dodatne probleme“ za Kremlj, rekao je on, dodajući da su poruke koje su Jašin i drugi slali iz zatvora izazvale više simpatija i interesovanja. „Kremlj dobija od ovog dogovora.“