Oralne bolesti, poput karijesa i oboljenja desni, spadaju među najučestalije hronične bolesti širom sveta, pogađajući oko 3,5 milijardi ljudi. Osim što su česti, ovi problemi mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući bol, infekcije i gubitak zuba. Studije su potvrdile da oboljenja desni imaju duboku povezanost sa ozbiljnim bolestima poput srčanih oboljenja, dijabetesa, Alchajmerove bolesti, reumatoidnog artritisa i raka.
Ekonomski teret oralnih bolesti je značajan, predstavljajući četvrtu najskuplju grupu oboljenja za lečenje globalno. Gubici produktivnosti zbog odsustva sa posla i škole dodatno pojačavaju indirektne troškove. Očuvanje oralnog zdravlja postaje imperativ, posebno u kontekstu nedostatka stomatologa u Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije i rastućeg broja ljudi koji se suočavaju sa izazovima pristupa stomatološkoj nezi.
Predviđanja istraživača sa Univerziteta u Griniču i Univerziteta Kejp Vestern Reserve ukazuju na potencijalnu eskalaciju problema oralnog zdravlja u Velikoj Britaniji. Korišćenjem naprednih modela predviđanja, analizirali su prevalenciju karijesa i oboljenja desni kod odraslih u Velikoj Britaniji od 2020. do 2050. godine. Rezultati sugerišu da bi preko polovine populacije Velike Britanije mogla patiti od nekog oblika zubnih oboljenja do 2050. godine.
Simulacioni model baziran na podacima britanske ankete o zdravlju zuba odraslih iz 2009. godine omogućio je istraživačima da projiciraju rast oboljenja desni u populaciji. Prognoze pokazuju da će se broj odraslih sa oboljenjima desni povećati sa 42% na 54% stanovništva Velike Britanije do 2050. godine.
Posebno zabrinjavajuće je predviđanje porasta broja osoba sa ozbiljnim oboljenjima desni, poput džepova desni i gubitka tkiva desni, sa 25,7 miliona u 2020. na 28 miliona do 2050. godine. Takođe se prognozira povećanje broja osoba sa gubitkom tkiva desni sa 18,7 miliona u 2020. na gotovo 21 milion do 2050. godine.
Za odrasle u dobi od 16 do 59 godina 2050. godine, očekuje se blagi pad broja osoba sa karijesom, dok se za populaciju stariju od 60 godina prognozira gotovo udvostručenje broja osoba sa karijesom u istom periodu.
Očekuje se da će teret oboljenja desni i karijesa preći sa mlađe na starije odrasle osobe, naglašavajući potrebu za pravovremenom i adekvatnom stomatološkom negom, posebno među sredovečnim osobama. Međutim, model baziran na podacima iz 2009. godine nosi ograničenja u predviđanju budućih trendova oralnog zdravlja, te je neophodno ažuriranje istraživačkih podataka radi preciznijih prognoza.
Iako studija nije dublje istražila uzroke sumorne slike budućeg oralnog zdravlja, poznato je da faktori poput loše oralne higijene, ograničenog pristupa stomatološkoj nezi i niskog socioekonomskog statusa doprinose lošem stanju zuba. Pandemija je dodatno pogoršala pristup stomatološkim uslugama u Velikoj Britaniji, zahtevajući hitne promene kako bi se sprečilo dalje pogoršanje stanja oralnog zdravlja među odraslim stanovništvom.
Nove vlasti imaju ključnu ulogu u proaktivnom planiranju budućih potreba oralnog zdravlja, uključujući integraciju oralne zdravstvene nege u opštu medicinsku praksu, fokusiranje na prevenciju, unapređenje pristupa kvalitetnoj stomatološkoj nezi, i promociju programa ranog otkrivanja i efikasnog lečenja stomatoloških problema. Investicije u edukaciju o oralnoj higijeni i fluorizaciju vode takođe mogu biti ključni faktori u poboljšanju oralnog zdravlja populacije.
Na individualnom nivou, redovno održavanje oralne higijene, smanjenje konzumacije šećera, odvikavanje od pušenja i umeren unos alkohola su važni koraci ka očuvanju oralnog zdravlja. Redovne posete stomatologu preporučuju se najmanje svake dve godine, kako bi se blagovremeno identifikovali potencijalni problemi i sprovela odgovarajuća terapija.
