Ožalošćeni sahranjuju šefa Hamasa u Kataru dok se na Bliskom istoku nadvija nova eskalacija

Ožalošćeni sahranjuju šefa Hamasa u Kataru dok se na Bliskom istoku nadvija nova eskalacija

Hiljade ožalošćenih okupilo se u petak oko kovčega ogrnutog zastavom ubijenog političkog šefa Hamasa Ismaila Hanijeha u emiratu Katar, dok su posledice nastale usled njegove smrti u navodnom izraelskom napadu.

Ceremonija sahrane u Dohi, glavnom gradu Katara, kojoj su prisustvovali pripadnici militantnih grupa Hamas i Islamski džihad u Gazi, kao i katarski i iranski zvaničnici, bila je prigušena. Ali širom muslimanskog sveta — od Jordana i Maroka do Jemena i Somalije — besna gomila koja maše palestinskim zastavama pojurila je iz džamija posle podnevne molitve petkom, pevajući za osvetu.

„Neka petak bude dan besa da se osudi atentat“, rekao je Izat al Rišek, visoki zvaničnik Hamasa. Hanija je živela u Kataru, zajedno sa drugim visokim članovima Hamasovog političkog rukovodstva.

Posle uzastopnih atentata na Hanija u Teheranu rano u sredu i glavnog komandanta Hezbolaha Fuada Šukra u Bejrutu veče ranije, međunarodne diplomate su se borile da spreče punopravni regionalni rat. Iran i njegovi regionalni predstavnici obećali su da će uzvratiti. Glavne avio-kompanije otkazale su letove za Tel Aviv u Izraelu i Bejrut u Libanu.

Francuska je u petak pojačala bezbednost jevrejskih zajednica širom zemlje. Poljska je upozorila svoje građane da ne putuju na Bliski istok. Pakistan i Turska spustili su zastave na pola koplja, što je navelo Izrael da pozove zamenika turskog ambasadora na „strogu opomenu“.

Portparol turskog ministarstva spoljnih poslova Onču Kečeli uzvratio je da Izrael „ne može da postigne mir ubijanjem pregovarača“ – što se odnosi na Hanijevu ulogu u pregovorima o prekidu vatre – dok su se stotine Turaka okupile u istorijskoj Aja Sofiji da odaju počast ubijenom vođi Hamasa pošto je njegova sahrana počela u Dohi.

„Sigurni smo da će njegova krv doneti pobedu, dostojanstvo i oslobođenje“, rekao je visoki zvaničnik Hamasa Halil al-Haja, koji se smatra mogućim naslednikom Hanije, iz džamije u Dohi gde je Hanijin kovčeg bio izložen pored kovčega njegovog telohranitelja koji je bio takođe ubijen u napadu u Teheranu.

Izrael nije potvrdio niti negirao svoju ulogu u ciljanom ubistvu Hanije. Izrael je u četvrtak saopštio da je u julskom vazdušnom napadu ubio vođu Hamasovog vojnog krila u senci Mohameda Deifa. Hamas je ranije tvrdio da je Deif preživeo prošlomesečni ciljani vazdušni napad u opkoljenom Pojasu Gaze, gde je smrtonosni obrazac izraelskih vazdušnih napada i okršaja nastavljen ove nedelje, sa 15 Palestinaca ubijeno kada je u četvrtak pogođena škola u gradu Gazi.

Najmanje 39.480 Palestinaca je ubijeno u Gazi u skoro 10 meseci otkako je Hamasov brutalni napad 7. oktobra na Izrael pokrenuo najnoviji rat Izraela i Hamasa. Palestinske zdravstvene vlasti koje obezbeđuju broj žrtava ne prave razliku između civila i boraca.

Tenzije su takođe porasle na severnoj granici Izraela nekoliko dana nakon što je Izrael preuzeo odgovornost za ubistvo Šukra, komandanta Hezbolaha. Hezbolah je u petak izveo niz raketnih i artiljerijskih napada na Izrael, izazvavši požar, ali bez žrtava u evakuisanom izraelskom gradu. Izrael je tvrdio da su njegovi ratni avioni pogodili dva militanta Hezbolaha u južnom Libanu za koje je rekao da su ispalili salvu raketa.

Razmena je bila više od istih sisa za kocku koja je rasplamsala duž libansko-izraelske granice tokom rata između Izraela i Hamasa. Ali Izraelci i Libanci su se pripremali za više nakon što je lider Hezbolaha Hasan Nasralah u četvrtak izjavio da je Šukrovo ubistvo u južnom predgrađu Bejruta gurnulo rat u „novu fazu“.

Iz spornog Jerusalima, šeik Ikrima Sabri, imam svete džamije Al-Aksa, pomenuo je „mučenika Ismaila Hanija“ u svojoj nedeljnoj propovedi hiljadama palestinskih vernika koji su došli na molitvu petkom.

„Molimo Svemogućeg Boga da mu se smiluje i da mu da mesto u svojim prostranim baštama“, rekao je imam, dodajući da Palestinci u Jerusalimu žale za preminulim liderom Hamasa.

Šeik Sabri je odmah uhapšen. Izraelska policija saopštila je da ga ispituje pod optužbom za podsticanje na nasilje. „Moja politika prema huškačima je jasna — nulta tolerancija“, objavio je krajnje desničarski izraelski ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben-Gvir na Ks.

Širom regiona, obećanja iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, da će Izrael platiti cenu za ubistvo Hanije na iranskom tlu, brzo su dovela do poziva na intenzivnu diplomatiju kako bi se sprečila dalja eskalacija.

U četvrtak kasno, predsednik Džo Bajden pozvao je izraelskog premijera Benjamina Netanijahua da iskoristi šansu za prekid vatre i „krene na to sada“. Netanjahu je pokušao da prikaže nedavni udar lidera Hamasa kao približavanje Izraela dogovoru koji će osloboditi preostale izraelske taoce u Gazi. Njihove izbezumljene porodice okupile su se u četvrtak u Tel Avivu da obeleže gorku prekretnicu od 300 dana njihovog zatočeništva.

Tor Venslend, specijalni koordinator UN-a za bliskoistočni mirovni proces, rekao je da se utrkuje u saradnji sa Libanom, Katarom, Egiptom i drugim silama kako bi se „sprečilo prelivanje sukoba“.

Britanski ministar odbrane Džon Hili i ministar spoljnih poslova Dejvid Lami posetili su u petak Izrael „kako bi se zalagali za momentalni prekid vatre i deeskalaciju na Bliskom istoku“, dok je izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao da je razgovarao sa svojim američkim kolegom, ministrom odbrane SAD-a. Lloid Austin.

„Bezbednosna saradnja bez presedana između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana i njegovih zastupnika je kritična“, rekao je Galan.

Iako se još čekaju odobrenja, Ostin se sprema da pruži dodatnu vojnu podršku Izraelu i poveća zaštitu američkih trupa u regionu, rekla je u petak portparolka Pentagona Sabrina Sing, protiv bilo kakvih pretnji Irana i njegovih regionalnih zastupnika. To bi moglo uključivati raspoređivanje dodatnih vojnih jedinica, rekla je ona, odbijajući da navede detalje.

Ona je rekla da još ne zna da je bilo kojoj američkoj vojnoj jedinici naređeno da se pripremi za raspoređivanje.

Pored borbenih aviona, SAD su već prebacile nekoliko ratnih brodova u istočno Sredozemno more, uključujući dva mornarička razarača, USS Roosevelt i USS Bulkelei, kao i USS Vasp i USS Nev Iork. Osa i Njujork su deo grupe spremne za amfibije i nose ekspedicionu jedinicu marinaca koja bi se mogla koristiti ako je potrebna evakuacija američkog osoblja.

Američki zvaničnik je takođe rekao da će dva razarača američke mornarice koja se trenutno nalaze na Bliskom istoku krenuti na sever uz Crveno more, prema Mediteranu. Najmanje jedan od njih bi mogao ostati u Mediteranu ako bude potrebno. Zvaničnik je govorio pod uslovom da ostane anoniman kako bi razgovarao o kretanju trupa.